Dr. sc. Hasanbegović: ‘Možda u Možemo misle da je Milka Planinc jugoslavenska Greta Thunberg’

Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji grad – Medveščak, u kojem većinu drži Možemo, a članica je i saborska zastupnica Urša Raukar Gamulin, nekidan je izglasalo da se u Fond imena za imenovanje javnih površina u Zagrebu uvrsti i ono komunističke revolucionarke i političarke Milke Planinc.

>Tko su ljudi koje Grad Zagreb planira maknuti iz imena ulica na inicijativu Documente?

Izazvalo je to priličan broj reakcija oporbenih političara koji smatraju da je prva jugoslavenska premijerka Planinc, najpoznatija kao čelnica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske koja je dala uhititi aktere hrvatskog proljeća, među ostalima Franju Tuđmana i Dražena Budišu, a onda i 1982., u vrijeme ozbiljne ekonomske krize u SFRJ, odlučila o famoznoj par-nepar vožnji, prijeporna ličnost.

Zlatko Hasanbegović, povjesničar i saborski zastupnik istaknuo je za Jutarnji list da pravo pitanje nije ono o povijesnoj ulozi Milke Planinc, iako je za njega ona “najopskurnija figura ocvale faze komunizma”, nego koji su točno motivi predlagatelja, odnosno platforme Možemo.

“Bila je politička komesarka dalmatinske brigade uz koju se veže egzekucija širokobrijeških fratara”

– Je li moguće da je Zagreb u 21. st., u EU, postao oaza boljševičke nostalgije? Je li ova odluka konačni dokaz da je iza franšize Možemo, njihova klimatskog ludila i lezbijskog sindikalizma, ustvari baštinjenje propalog jugoslavenskog komunizma. Možda oni misle da je Milka Planinc jugoslavenska Greta Thunberg. Nadam se da će ta odluka ostati na trenutnoj bizarnosti i da neće ići dalje – kaže Hasanbegović.

Dodaje i da je Planinc, osim simbola jugoslavenskog obračunavanja s neistomišljenicima i propalog projekta kada su ljudi vozili par-nepar, imala i problematičnu raniju fazu.

– Bila je politička komesarka dalmatinske brigade uz koju se veže egzekucija širokobrijeških fratara i zarobljenih vojnika i civila na Kočevskom rogu. Ako možemovci žele biti dosljedni, bolje bi bilo da vrate “očevo” ime na današnji Trg Republike Hrvatske – zaključuje.