Dr. sc. Hrvoje Pende odgovara Vojku Obersnelu: Tko to tamo glasa?  

Foto: Narod odlučuje, Rijeka

U svojem posljednjem reagiranju,Vojko Obersnel docira i na osobnoj razini proziva me da odgovorim njemu i građanima Rijeke na niz insinuacija kojima pokušava diskreditirati GI „Narod odlučuje“. Sve u poznatom stilu naučenom iz vremena u kojem je samo jedno mišljenje značilo i moglo biti u javnom optjecaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doduše, gradonačelnik je u nekoliko dana stilski ipak evoluirao te me javno više ne etiketira kao „pripadnika kukavičke horde, licemjera i lašca vrijednog prijezira“.Sad sam tek „manipulator i neznalica koja sama sebi tepa“.

Gradonačelnika se u svojem posljednjem reagiranju pita „po kojem EU standardu zastupnik u parlamentu ne smije glasati“, pa ću odgovoriti na to manipulativno pitanje uz pomoć primjera iz prakse. Neću se osvrtati na dodatna vrijeđanja i nebitne teme jer nasilna, difamirajuća i neargumentirana diskusija nije u mojem stilu.

U vezi s pravom glasanja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analiza predmetnog zakonodavstva članica EU-a pokazuje da vrlo mali broj država ima zakonske i ustavne odredbe koje propisuju zastupljenost pripadnika manjina u odlučivanju najvišega predstavničkog tijela države. Na primjer, otkako je 1946.godine u Italiji ozakonjeno opće pravo glasa i demokratsko političko predstavništvo, Italija nikad nije uvela dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina, kao ni posebne oblike njihovog političkog predstavljanja. Oni, kao i mnoge ostale razvijene države ne poznaju pojam „nacionalne manjine“.

Prema važećem izbornom zakonu u Italiji, u Predstavničkom domu parlamenta koji ima 630 članova, sjedi samo jedan pripadnik „manjine“. Radi se o predstavniku lingvističke manjine koji se izabire u izbornoj jedinici Valle d’Aosta (frankofonska regija) i koji nema pravo glasa u procesu glasovanja o povjerenju ili nepovjerenju Vladi. Eto tek jedan primjer kao odgovor gradonačelniku Rijeke na njegovo pitanje „po kojem standardu u Europskoj uniji zastupnik ne smije glasati“.

Ustavni sud RH o izboru zastupnika u Sabor

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, zna li riječki gradonačelnika je Ustavni sud RH odlučivao o izbornom pravu nacionalnih manjina? Tom prilikom dobio je pisana mišljenja s četiri hrvatska pravna fakulteta i krajem 2011. g. donio odluke u vezi s izbornim pravom nacionalnih manjina.

Odlukom br. „U-I-3597/2010 i dr.“ Ustavni je sud ukinuo čl. 1.Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a Odlukom br. „U-I-120/2011 i dr.“ukinuo je čl. 1., 5., 6.-10.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. U iscrpnim obrazloženjima tih odluka, Ustavni Sud je naveo razloge zbog kojih dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina koji čine manje od 1,5 % stanovnika i tri rezervirana saborska mjesta za pripadnike srpske nacionalne manjine nisu u skladu ni s Ustavom ni s preporukama Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) iz 2008.godine.

Predstavnici nacionalnih manjina nisu se pomirili s odlukama Ustavnog suda, nazvavši ih političkim te su uz pomoć HDZSDP koalicije nastavili agitirati za svoju „stvar“. Stoga je korisno dodatno prikazati praksu u nekoj od država EU-a,na primjer u Slovačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slovačkai manjine

Prema popisu stanovništva iz 2001., Slovaci su činili 85,8 % stanovnika Slovačke, a preostalih 14,2 % bili su pripadnici nacionalnih manjina: Mađari (9,7 %), Romi (1,7 %), Česi (0,8 %), Ukrajinci (0,7 %) i ostali. Unatoč razmjerno brojnim manjinama, slovački Ustav ne poznaje nacionalne manjine i sukladno tome, one nemaju nikakva posebna politička pravapa ni pravo na izbor vlastitih zastupnika u parlament. Stoga, hrvatska manjina u Slovačkojnema ni dvostruko pravo glasa ni svoga predstavnika u slovačkom parlamentu. Suprotno tome, u Hrvatskom saboru 0,1 % Slovaka, zajedno s 0,2 % Čeha, ima posebnog zastupnika.

Kao što sam u zadnjem reagiranju naveo, mnoge zemlje uopće ne priznaju nikakvo posebno predstavljanje nacionalnih manjina u svojim parlamentima. Tako je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i dr. Svi državljani navedenih država su  ravnopravni i jednako vrijedni te nema nikakve potrebe za izvođenjem nekih posebnih prava.

Gradonačelnik Rijeke povećava broj potpisa za promjenu izbornog sustava

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Usprkos tome što je gradonačelnik Rijeke u Novom listu do sada dobio više prostora i vremena u svojoj polemici protiv GI „Narod odlučuje“ i mene osobno, on je uglavnom polemizirao sam sa sobom pri tome vrijeđajući pojedince i veliku grupu građana. Takav stil komuniciranja s onima koji misle drukčije može proći samo kod otužnih jugonostalgičara, komunista, režimskih rokera i wannabe demokrata i progresivista.

Svaki napad Vojka Obersnela na našu Inicijativu, na žalost, predstavlja tek novu dimenziju brutalizacije javnog diskursa, ali istovremeno rezultira s većim priljevom potpisa za promjenu izbornog sustava. Stoga pozivam gradonačelnika Rijeke na sljedeći „promptni“ odgovor.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.