Javnost, politika i mediji suosjećaju sa svima kojima su požari nanijeli štetu. Za ovaj je napis važno što se spominje kako neki požari nisu planuli prirodno, nego kako ih je prouzročila neka osoba, i kako osobe koje su ih prouzročile treba prekršajno ili čak kazneno goniti i sankcionirati. Ali, ne spominje se pitanje naknade šteta onima koji su je pretrpjeli, a uzrokovao ih je čovjek, jer prekršajnom ili kaznenom sankcijom, novčanom ili zatvorskom, šteta im neće biti naknađena. A može.
Zbog toga ću, u nadi da će netko od oštećenih pročitati ovaj napis i saznati nešto novo ili/i
biti potaknut na zaštitu svog prava, napisati nekoliko jednostavnih postojećih pravnih pravila.
Kad je uzrok štete prirodan, poput samozapaljenja nastalog unatoč tome što su sve potrebne preventivne mjere poduzete, osoba koja bi odgovarala za štetu ne postoji. Ali kad je požar izazvala određena osoba, čak i nenamjerno i neovisno o tome postoji li njena prekršajna ili kaznena odgovornost, ona odgovara za štetu.
Za tu odgovornost moglo bi biti dovoljno paljenje vatre na otvorenom u suhom okolišu kojim se plamen lako širi, posebno onda kad puše vjetar, jer se paljenje vatre u tim okolnostima može uzeti kao djelatnost od koje potječe povećana opasnost za okolinu time što paljenje vatre može biti početak požara, a tada se ni ne ispituje je li netko takvu djelatnost poduzeto namjerno ili uz nepažnju.
Za odgovornost za štetu tada je dovoljno da je poduzeo djelatnost od koje potječe povećana opasnost za okolinu.
Naknada štete
Dakako da je potrebno tu osobu identificirati i dokazati da je upalila vatru. Štetu trpi svatko kome je štetnom radnjom, npr. paljenjem koje je prouzročilo požar, smanjena vrijednost imovine, spriječeno povećanje njene vrijednosti ili mu nanesene tjelesne ili duševne boli ili povrijeđeno drugo pravo osobnosti.
Ako je šteta nastala na imovini čiji je vlasnik Republika Hrvatska ili druga jedinica vlasti zadaća je državnog odvjetništva da protiv identificiranog štetnika podigne tužbu radi naknade štete.
Ako je vlasnik pojedinac to pravo, odnosno pravo zahtijevati naknadu štete pripada njemu, primjerice ljudima kojima su spaljene kuće, drugi objekti, strojevi, usjevi.
Da bi sud usvojio njegov zahtjev i presudom određenoj osobi naložio da oštećenom naknadi
štetu nužno je dokazati da je određena osoba odgovorna za započinjanje požara, da je upravo požar tužitelju nanio štetu i visinu te štete.
Neke kolegice i kolege pravnici sigurno će reći da je sve ovo previše pojednostavljeno. Istina je da je pojednostavljeno, ali je posve zakonski utemeljeno i točno.
Istina je i da bi pred oštećenim tužiteljem bila teška, složena i duga borba, kojoj nažalost ni dio odvjetnika i sudaca nije stručno dorastao.
Ali oštećenima koji su pretrpjeli štetu od požara koji je započela određena osoba nitko drugi nije pravno dužan naknaditi je. A izvjesno bi tužbe, a naročito osuđujuće presude, bezobzirne i nepažljive potencijalne štetnike nagnale na razmišljanje o tome što rade.
* Prof. dr. sc. Zvonimir Slakoper pročelnik je Katedre za Građansko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i pročelnik Odjela za pravna pitanja i kulturu prava Matice hrvatske, redoviti profesor na Katedri za pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
