Dr. sc. Vukelić o novom Goldsteinovom kolegiju: ‘To je politička zloporaba’

Foto: Glas Koncila/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Doc. dr. sc. Vlatku Vukelić, pred kraj gostovanja u emisiji Bujica voditelj Velimir Bujanec upitao je za novi kolegij na Filozofskom fakultetu o čemu je Narod.hr izvijestio početkom tjedna.

> Hrvatska radikalna desnica – novi Goldsteinov kolegij?

> Prostački ispadi na tribini najavljenoj uz petokraku: Benčić otišla, Goldstein psovao…

Puni naziv kolegija je “Hrvatska radikalna desnica (1989.-2019.)”, nositelj kolegija je Ivo Goldstein, a vodit će ga uz znanstvenog suradnika Velimira Veselinovića, odnosno, Veselinović će biti izvođač predmeta, dr. sc. Vukelić o njihovoj inicijativi kaže:

“Meni je na osobnoj i profesionalnoj razini žao da Filozofski fakultet u Zagrebu vežemo isključivo uz profesora Goldsteina. Tamo radi jako puno dobrih i kvalitetnih hrvatskih znanstvenika koji su zbilja demokratski orijentirani i afirmativni u svom znanstvenom djelovanju Međutim mediji konstantno ističu samo nekolicinu tih ljudi sa Filozofskoj. Čula sam za kolegij i ne znam koja je to činjenično dokumentacijski argumentirana stavka koja opravdava njegovo postojanje. U historiografiji je nužno imati vremenski odmak, jer tek tada možemo govoriti o kontekstu određenih zbivanja. Tako recimo danas možemo bolje sagledati političke poteze koje je činio dr. Franjo Tuđman, kada znamo sve činjenice i kada ih možemo relevantno staviti u određeni kontekst.”

Jedna od tema je HDZ u vrijeme Domoljubne koalicije Tomislava Karamarka, a dr.sc. Vukelić dodaje:

“Ne znam na koji način i sa kojim informacijama i dokumentacijom, ova predavanja s temom Karamarkovog HDZ-a, Goldstein i kolega mogu govoriti o hrvatskoj desnici, a k tome radikalnoj hrvatskoj desnici. To je politička zlouporaba i zlouporaba pojmova, što je najgore.”, zaključila je povjesničarka s Fakulteta hrvatskih studija dr. sc. Vlatka Vukelić.

Podsjetimo, zadatak je kolegija predstaviti analizu teorije desnog radikalizma i populizma za očekivanih 40 studenata.

Prema ishodima navedenima u programu, kolegij će studente “osposobiti za razumijevanje problematike političkoga organiziranja na desnoj strani političkoga spektra u nacionalnom i širem europskom kontekstu”. Uz to, moći će “upoznati ideologiju desnog radikalizma u Hrvatskoj, analizirati politiku povijesti hrvatske desnice te njezinu ulogu u oblikovanju nacionalnog identiteta”.

Ustašonostalgija?

Kolegij predstavlja ideološku konceptualizaciju politike desnoga spektra, a poglavito desnoga radikalizma. Nakon uvodnog pojmovnog dijela, kolegij će sadržajno obuhvatiti analizu politike povijesti Hrvatske demokratske zajednice te pravaškog pokreta. Pravaštvu, kao izričaju desnog radikalizma i populizma daje se posebna pozornost analizom politike HSP-a pod Paragom i Đapićem te ostalih pravaških stranaka. Sadržaj kolegija obuhvaća i analizu “ustašonostalgije” kojoj, prema opisu predmeta, pripada i obilježavanje bleiburške tragedije.

Goldstein i Veselinović

Ivo Goldstein hrvatski je povjesničar i uz svoje srpske kolege potpisnik notorne Deklaracije o zajedničkom jeziku, kao i deklaracije “Obranimo povijest” koja između ostaloga relativizira ulogu srbijanskog vodstva u Domovinskom ratu. Iako je 1988. u Beogradu doktorirao na bizantologiji, već se dugo bavi suvremenijim temama poput historiografskog revizionizma. Jasan u izraženim ljevičarskim stajalištima, Goldstein je poznat po svojim medijskim istupima, o čemu smo više puta pisali.

>Ivo Goldstein zloupotrebljava poziciju profesora: Svim studentima i nastavnicima poslao e-mail kojim huška na Ninu Raspudića

>Goldstein, Jakovina, Klasić… sa srpskim povjesničarima u projektu „Povjesničari protiv revizionizma“ potpisali deklaraciju „Obranimo povijest“

>Goldstein: ‘Tito nije bio jugonacionalist, a Tuđman je uspostavio klijentelizam u Hrvatskoj’

Velimir Veselinović u ožujku je ove godine održao nastupno predavanje na HKS-u s temom “Izborne kampanje HSP-a od 1992. do 2011. godine”. Bibliografija mu se gotovo isključivo bavi pravaškim pokretom i Hrvatskom strankom prava kroz prizmu spomenutog desnog radikalizma i populizma. (“Hrvatska stranka prava u suvremenoj Hrvatskoj od 1990. do 2011.”; “Pravaštvo u hrvatskome političkom životu 1995.”; “Desni radikalizam i nacionalni populizam Hrvatske stranke prava 1990.-2015.” i dr.)

“Bleiburška komemoracija proizvod radikalne desnice”

Studenti će sadržaj kolegija proučavati na temelju literature o desetotravanjskim komemoracijama nakon 1990.-ih (Pavlaković 2008.) i promatranju obilježavanja bleiburške tragedije kao proizvoda radikalno desne ideologije (Pavlaković 2009.). Obvezna i preporučena literatura tematizira i komparaciju radikalno desnih stranaka u Zapadnoj i Istočnoj Europi (Obućina 2009.), kao i odnos Franje Tuđmana i pravaša (Veselinović 2016.).

Incident na javnoj tribini

Podsjetimo, na tribini ‘Saveza antifašističkih boraca i antifašista’ povodom 22. lipnja uz Goldsteina je sudjelovala i Sandra Benčić, jedna od najbližih suradnica novog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz radikalno lijeve političke platforme Možemo.

> Na društvenim mrežama šale na račun Sandre Benčić – zapela u 1945.

Do kaosa u Novinarskom domu u Zagrebu, gdje se tribina održala, došlo je nakon što se za riječ javio saborski zastupnik Domovinskog pokreta i general HOS-a Ante Prkačin. Ivo Goldstein ga je u jednom trenutku, nezadovoljan generalovim izlaganjem, prekinuo i počeo vikati, a Sandra Benčić je izašla iz dvorane… Goldstein, akademski profesor, se nastavio sukobljavati s gostima tribine koji imaju drugačije mišljenje pa je pred vratima dvorane, doslovce nasrnuo na jednog starijeg Zagrepčanina. Psovao je, urlao i vrijeđao, unosio se starcu u lice.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.