Nakon što je Vladina mjera kojom je htjela povećati broj korisnika dječjih doplataka doživjela podbačaj, za Narod.hr razgovarali smo s demografom dr. sc. Stjepanom Štercom.
Broj obitelji koje dobivaju dječji doplatak umjesto za 100.000 povećao se tek za 19.000
Postoje tri kategorije primatelja dječjeg doplatka. U prvu spadaju obitelji kojima iznos mjesečnih primanja po članu kućanstva ne prelazi 543 kune: oni imaju pravo na dječji doplatak u iznosu od 300 kuna po djetetu. Drugu kategoriju čine oni čija se prosječna primanja kreću između 543 kune i 1120 kuna po članu, a u tom slučaju doplatak iznosi 250 kuna po djetetu. Treća su kategorija oni kojima su prošle godine primanja po članu iznosila između 1120 i 1663 kune, a dječji doplatak 200 kuna. Iznosi doplatka nisu lani mijenjani, ali je 1. srpnja imovinski cenzus treće kategorije povećan s 1663 kuna na 2328 kuna. Sve obitelji s većim brojem djece koja ostvaruju pravo na dječji doplatak imaju pravo i na pronatalitetni dodatak od po 500 kuna za treće i četvrto dijete, pisao je Jutarnji list.
Unatoč procjenama da će novi, blaži kriteriji za dobivanje dječjeg doplatka dovesti do povećanja broja obitelji koje ostvaruju to pravo za 100.000, a broj djece primatelja za 150.000, nakon godinu dana primjene rezultati su višestruko skromniji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko kojeg se isplaćuje dječji doplatak, broj obitelji u godinu dana povećao se tek za 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj primatelja izjednačio s brojem iz 2017. godine.
Narod.hr: Jutarnji list piše o velikom podbačaju Vladinih demografskih mjera kojima je cilj bio povećati broj korisnika dječjeg doplatka. No, umjesto za očekivanih 100.000 obitelji, broj korisnika povećao se tek za 19.000. Koji je Vaš komentar na to?
Dr. sc. Stjepan Šterc: To su, ja bih rekao, prije svega, standardne mjere koje manje-više svi navode i one u ovoj našoj situaciji ne znače puno niti obiteljima niti djeci. To su zaista male cifre s obzirom na objektivne poteškoće koje danas ima hrvatsko društvo i obitelji. S obzirom da nisu donesene, niti se razgovaralo o drugim, puno važnijim mjerama, ovo je, iskreno rečeno, i očekivano.
Narod.hr: Kao mogući cilj spominje se da bi se mogao uvesti univerzalni dječji doplatak, tj. dječji doplatak za svu djecu bez ikakvog cenzusa. Što mislite o toj mjeri i smtrate li da će je Vlada uvesti u doglednom roku?
Dr. sc. Stjepan Šterc: Doplatci i porodiljne naknade neće zaustaviti naše negativne demografske trendove. Oni su dobrodošli i uvijek treba ukinuti te cenzuse, kao što su ukinuli i porez na davanja firmi rodiljama, ali potom podignuli na 10.000, a zapravo su ga trebali potpuno anulirati.
Prema tome, bez obzira što Vlada sada po pitanju doplataka učini, to neće zaustaviti negativne trendove. Ono što nama treba jest ozbiljnija priča: treba porezni sustav usmjeriti u u te ciljeve, treba micati porez s dječje hrane… Treba nam još puno toga, što oni imaju u svom programu – pa, neka ga slijede!
