Drago Pilsel – od desničara do Komšićevog ‘analitičara’

Drago Pilsel
Zagreb, 28.10.2015 - Matica hrvatskih sindikata organizirala je okrugli stol s predstavnicima politièkih stranaka i struènjacima na temu "Zdravstvena politika u iduæe 4 godine" o buduænosti javnog zdravstva te o razvoju i promjenama u zdravstvu, uoèi nadolazeæih parlamentarnih izbora. Na fotografiji Drago Pilsel. foto HINA/ Daniel KASAP / dk

Kako smo već pisali, Ured za reviziju institucija BiH objavio je izvješće te je poslao posebno upozorenje oko ničim opravdanog angažiranja “stručnjaka”. U izvješću se navodi da troškovi za ugovore o djelu u jednom uredu, u ukupnom iznosu od 39.000 maraka nisu opravdani. U tom je uredu radio hrvatski novinar Drago Pilsel kao “regionalni politički analitičar”. On je radio za Željka Komšića, drugog predstavnika Bošnjaka u Predsjedništvu BiH, a koji je izabran preglasavanjem Hrvata zbog rupa u izbornom zakonu.

Istovremeno, dok Hrvati u BiH smatraju kako Komšić nije njihov legitimni predstavnik, Pilsel je je za ba.voanews.com prije dvije godine ustvrdio da su priče o odcjepljenju i stvaranju trećeg entiteta (hrvatskog) u BiH paravan za kriminal.

Gdje je radio Drago Pilsel?

Drago Pilsel u novinar je od 1979. godine, kada je počeo surađivati s lokalnim radijom i televizijskim Canal 9, u patagonijskom gradu Comodoro Rivadavia. U Hrvatskoj, kao novinar uređivao je i vodio emisije na OTV-u (od ožujka 1992. do studenog 1994.), pisao je za Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.), Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Feral Tribune, Globus, Zarez, Glas Koncila, Kanu, Svjetlo riječi, Erasmus, Novi Plamen, Vjesnik, Identitet, Političku misao, Forum i druge medije.

Bio je komentator i vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja te sarajevske NTV Studio 99. Radio je kao dopisnik španjolske radijske mreže COPE, katoličkog tjednika Vida Nueva iz Madrida te španjolskog vodećeg dnevnika El Pais, a povremeno se javljao za BBC i Radio Slobodna Evropa.

Objavljivao je i u crnogorskom tjedniku Monitor, u beogradskom dnevniku Danas, u banjalučkim Nezavisnom novinama, a bio je dopisnik ljubljanskog tjednika Mladina i dnevnog lista Dnevnik. Drago Pilsel danas ima svoj portal autograf.hr, na kojemu je glavni urednik, a osnovao ga je 2013. godine.

Autograf novac dobivao iz državnog proračuna mimo natječaja

Portal autograf.hr se godinama financirao iz džepa poreznih obveznika i to bez javnog natječaja.

Naime, tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić dodijelila 70.000 kuna ovom portalu, “jer im je obećala”. Upravni sud Republike Hrvatske potvrdio je da je bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić (HNS) bila u sukobu interesa, odnosno da je zloupotrijebila svoje diskrecijske ovlasti kad je portalu Autograf dodijelila 70.000 kuna, radi čega ju je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo sa šest tisuća kuna. Bivša je ministrica podnijela žalbu no ona je odbijena.

Vodio prvu homoseksualnu povorku, izbačen iz Hrvatskog društva katoličkih novinara

Pilsel je vodio program na prvom “Gay Prideu” u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine., a iste je godine izbačen iz članstva Hrvatskog društva katoličkih novinara. Na sjednici je 41 od 49 novinara glasovalo protiv njega. Nekoliko dana prije izbacivanja, više je puta vrlo kritički napao biskupe, a za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj izjavio je, da je “kao mala neljudska, nacionalistička i žalosna katolička sekta, od koje želi ostati daleko”.

Pilsel je inače 2016. godine svojim tekstom pružio podršku Vučićevom srbijanskom ministru Vulinu koji je usred Hrvatske kardinala Stepinca nazvao ustaškim vikarom. “Kada ministar Vulin tereti Stepinca da je bio ‘ustaškim vikarom’, ne iznosi neistinu, ali politizira i pretjeruje”, ocijenio je Pilsel tada.

U Argentini kamenovao sinagogu, pa postao ljevičar

Drago Pilsel je u svom autobiografskom romanu priznao kako je, dok je živio u Argentini bio radikalni desničar, te je kao takav jednom prilikom kamenovao sinagogu i na njoj razbio prozor. Nekoliko godina kasnije, doživio je ideološki zaokret te postao radikalni ljevičar.

Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima, a nakon njegove pobjede na izborima, bio je predstavljen kao jedan od ljudi Ureda predsjednika, kao voditelj Odjela za analitiku. Nakon kolumne, koja je objavljena na istarskom portalu Regional express, početkom ožujka 2010., u kojoj je koristio psovke i neprimjerene izraze, nakon čega je nastala afera, otišao je iz Ureda predsjednika. Pilsel tvrdi da je odluka o napuštanju Ureda donešena ranije.

Četvrta gardijska brigada: Pilsel nije sudjelovao u borbenim akcijama

Drago Pilsel je bio ili je članom hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Saveza antifašista Republike Hrvatske i Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske, Koalicije za REKOM, PfP Consortium (Akademija za nacionalnu obranu – Institut za mir i rješenje sukoba Ministarstva obrane Republike Austrije) kao član studijsko-istraživačke grupe za menadžment krize na Balkanu (Jugoistok Europe), Instituta Vlado Gotovac, HKD Napredak te Sabora stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.

On je je 2017. godine na HRT-u iznio podatak da su on i poginuli brat bili pripadnici 4. gardijske brigade, na što je reagirala Udruga veterana 4. gardijske brigade. Iz udruge su kazali kako je nesporno da su bili pripadnici njihove postrojbe, ali da Dragu Pilsela nitko od pripadnika ne poznaje s ratišta.

“Doista poginuli brat Andres Pilsel bio je veliki ratnik u 4. gardijskoj brigadi te je časno prošao sve terene do trenutka nestanka u borbenoj akciji, dok je Drago Pilsel evidentiran u 4. gardijskoj brigadi u period od 11.11.1992. do 28.02.1993. kao prevoditelj za španjolski jezik u Splitu. Dotičnog nitko od pripadnika 4. gardijske brigade ne poznaje s ratišta jer isti nikada s postrojbom nije bio na terenu niti je sudjelovao u borbenim akcijama”, stajalo je u priopćenju.

Suđenje hrvatskim generalima i Puhovski

Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Puhovski će na Haaškom sudu ustvrditi kako nije znao da su Drago Pilsel, Vjeran Grković i Zvonimir Carlos ista osoba(stranice 16105 i 16106). Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.

“Nisam autor spomenutog intervjua koji je objavljen s pokojnim Peterom Mrkaljem u tjedniku Feral Tribune pod pseudonimom Vjeran Grković. Kao što bi upućenim novinarima trebalo biti poznato, pseudonim Vjeran Grković se u Feralu koristio na više načina, pa i kada bi se javljali novinari/ke koji/e su radili/e u medijima pod kontrolom HDZ-a ili u vlasništvu RH. Ja nikada nisam koristio pseudonim Vjeran Grković”, kazao je prošle godine za Narod.hr.

“Povratak Adolfa Pilsela”

U prosincu 2018. godine predstavio je svoju knjigu “Povratak Adolfa Pilsela”, koju su predstavljači najavili kao jedno od “kapitalnih djela antifašizma” u kojemu se autor bavi ponovno uskrslim demonima fašizma, nacionalizma i ustaštva. Riječ je o svojevrsnom životopisu autorova oca Adolfa Zvonimira Pilsela, tjelohranitelju Ante Pavelića, ispričanom kroz njegovo suočavanje u suton života s (pra)domovinom Hrvatskom i vlastitom ustaškom ideologijom. Pilsel, primjerice, piše da je njegov djed radio kao prevoditelj u službi Gestapa te postoji sumnja da je kao takav ulazio u logore Majdanek i Treblinku; kako su njegovi baka i djed u Njemačkoj spasili Pavelića i pomogli mu u bijegu iz Hrvatske; o tome kako je njegov otac, po vlastitom priznanju, ubio neke ljude. Na knjizi je Pilselu čestitao bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, a o knjizi je govorio i Josipović, koji je istaknuo kako je riječ o višeslojnom osobnom svjedočanstvu u kojemu je Drago Pilsel kroz autobiografsku beletristiku ispisao jedno od “kapitalnih djela borbe protiv fašizma”.

“Veličajući zločinca Tuđmana, Bozanić gazi ljudska prava”

Pod tim je naslovom Pilsel objavio članak 2019. godine na svom portalu napavši kardinala Josipa Bozanića i prvog hrvatskog predsjednika. “Perverzno je i baš idiotski povezivati Franju Tuđmana s kulturom ljudskih prava jer je Tuđman bio, i to žestoko, generator sustava koji je negirao i gazio ljudska prava”, napisao je Pilsel dodavši da Tđmana “Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju uostalom (u predmetu Prlić i drugi), tereti za udruženi zločinački pothvat s ciljem da razbije Bosnu i Hercegovinu i anektira neke njene dijelove”.

“Tuđman je bio, u to nema nikakve sumnje, ratni zločinac i sve je pomno isplanirao: on je želio ostvariti Pavelićevu viziju ustaške države etnički očišćene od Srba i to barem u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine”, smatra Pilsel.

“Da nije bilo katolika, ne bi bilo ni ustaškog pokreta”

Tijekom 2019. za N1 komentirao je događanja oko zabrane mise zadušnice na Bleiburgu. Iznio je neke bizarne tvrdnje po pitanju Katoličke crkve u Hrvata i ustaškog pokreta. Naime, Pilsel je sasvim ozbiljno ustvrdio kako “da nije bilo katolika, ne bi bilo ni ustaškog pokreta.”

“Da nije bilo katolika, ne bi bilo ustaškog pokreta. Ustaški pokret je osnovan na Kaptolu broj 4, da se razumijemo. Masa ljudi iz Katoličke akcije, iz pokreta koje Alojzije Stepinac diže kao pomoćni biskup i onda kao naslovni, kada je naslijedio Antuna Bauera – svi ti kadrovi postaju funkcioneri ustaškog pokreta. Nama treba dokument koji će potpisati svi biskupi – kažite što je ustaštvo bilo, potpišite to”, tvrdio je Pilsel.

Misu zahvalnicu za Gotovinu i Markača u katedrali nazvao naci-orgijama

Pilsel je 2017. na društvenoj mreži Twitteru ustvrdio da je sveta misa zahvalnica u zagrebačkoj katedrali povodom pet godina od oslobađajuće presude hrvatskim ratnim herojima i generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču – ‘nacistička orgija’.

Ispod te objave stajala je fotografija gdje, osim Gotovine i Markača sjedi i tadašnjapredsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Tamo su i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Damir Krstičević i drugi.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.