Nacionalov Pilsel napao biskupa Košića: Najviše mu smeta pitanje zašto pravoslavna crkva u Hrvatskoj nije autokefalna?

Foto: Fah/Snimka zaslona (Fotomontaža: Narod.hr)

Novinar Drago Pilsel 26. srpnja objavio je članak u Nacionalu naslova “Biskup Vlado Košić opet na proustaškim pozicijama: traži micanje SPC-a iz Hrvatske”.

Pilsel je u članku je kritizirao istup biskupa Vlade Košića, kao i crkvene vjerodostojnike i njihovo djelovanje na području RH. Na kraju je postavio pitanje “dokle će Sveta Stolica mirno promatrati kako biskup Košić vrijeđa SPC i minira ekumenska nastojanja pape Franje”.

Pilsel reagirao na gostovanje sisačkog biskupa u emisiji “55 minuta kod Željke Markić”

Pilsel je naime reagirao na gostovanje sisačkog biskupa Vlade Košića u emisiji “55 minuta kod Željke Markić” u kojoj je biskup Košić, uz ostalo, postavio pitanje zašto je pravoslavna crkva u Poljskoj – poljska, a ne, recimo, ruska, a pravoslavna crkva u Hrvatskoj je srpska, a ne hrvatska.

> (VIDEO) Biskup Košić u “55 minuta kod Željke Markić” o odnosu SPC prema kardinalu Stepincu, župničkom radu na prvoj bojišnici, svom pozivu…

> (VIDEO) Drago Pilsel tvrdi: ‘Da nije bilo katolika, ne bi bilo ustaškog pokreta’

> Drago Pilsel predstavio knjigu o ocu, tjelohranitelju Ante Pavelića, na predstavljanju govorili Josipović i Mesić

Pilsel je iz toga izveo zaključak kako biskup Košić “koji godinama skandalizira javnost kojekakvim ekscesima (sjetimo se samo njegova stava da treba uvesti ustaški poklik “Za dom, spremni!” u redovnu uporabu u hrvatske oružane snage!) sada, jasnije nego ikada prije, zagovara ukidanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) na teritoriju RH!“.

Gostovanje biskupa Košića protumačio je kao “siloviti nasrtaj na patrijarha Irineja i na Srpsku pravoslavnu crkvu kao takvu”.

U članku je između ostalog iznio niz neistina o kardinalu Bozaniću, kao i niz kritika na račun Glasa Koncila i bivšeg glavnog urednika Ivana Miklenića koji je nedavno umirovljen:

“Do kada će nuncij u RH Giorgio Lingua mirno promatrati napade sisačkog biskupa na Srpsku pravoslavnu crkvu, papu Franju i Državnog tajnika Svete Stolice, kardinala Pietra Parolina? Zašto zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, dopušta da u njegovom tjedniku Glas Koncila (izdavač je Zagrebačka nadbiskupija, a Bozanić postavlja glavnog urednika) već godinama izlaze feljtoni kojima se čas negiraju, čas izruguju žrtve ustaškog genocida nad Židovima, Srbima i Romima, velika je tajna, možda i najveća njegova mandata. Postavlja se pitanje uspijeva li Bozanić razumjeti što se to objavljuje u Glasu Koncila i ako da, šuti li i odobrava jer je ucijenjen čovjek? Već sam upozorio na čudnovato ponašanje kardinala Bozanića kada sam pisao (30. 4. 2020.) da ga je svećenik dr. Stjepan Razum optužio da je ateist, komunist i mason, da su nezapamćene uvrede svećenika Razuma – poznatog po nijekanju ustaških zločina, a na račun ne samo nadbiskupa Bozanića već svih biskupa i pape Franje – ostale bez reakcija Crkve, pa i samog mu nadređenog Bozanića!? Upozorio sam i da je krenulo novo “ubijanje” žrtava u Jasenovcu.”

Ispod njegovog članka zaredali su se negativni komentari. Jedna je komentatorica istaknula: “Vi nemate pametnijeg posla nego omalovažavati ljude?”, a drugi je dodao kako se slaže s biskupom Košićem: “U Hrvatskoj mora postojati Hrvatska pravoslavna crkva, a ne SPC”.

Tko je Drago Pilsel?

Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Puhovski će na Haaškom sudu ustvrditi kako nije znao da su Drago Pilsel, Vjeran Grković i Zvonimir Carlos ista osoba(stranice 16105 i 16106). Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.

Kao član HHO izvještavao je o ratnim zločinima nad Srbima u tek oslobođenim područjima. Vodio je program na prvom Gay Pride-u u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine. Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima 2009.-2010. godine. Nakon pobjede je imenovan voditeljem Odjela za analitiku u Uredu predsjednika.

U prosincu 2018. godine predstavio je svoju knjigu “Povratak Adolfa Pilsela”, koju su predstavljači najavili kao jedno od “kapitalnih djela antifašizma” u kojemu se autor bavi ponovno uskrslim demonima fašizma, nacionalizma i ustaštva. Riječ je o svojevrsnom životopisu autorova oca Adolfa Zvonimira Pilsela, tjelohranitelju Ante Pavelića, ispričanom kroz njegovo suočavanje u suton života s (pra)domovinom Hrvatskom i vlastitom ustaškom ideologijom. Pilsel, primjerice, piše da je njegov djed radio kao prevoditelj u službi Gestapa te postoji sumnja da je kao takav ulazio u logore Majdanek i Treblinku; kako su njegovi baka i djed u Njemačkoj spasili Pavelića i pomogli mu u bijegu iz Hrvatske; o tome kako je njegov otac, po vlastitom priznanju, ubio neke ljude. Na knjizi je Pilselu čestitao bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, a o knjizi je govorio i Josipović, koji je istaknuo kako je riječ o višeslojnom osobnom svjedočanstvu u kojemu je Drago Pilsel kroz autobiografsku beletristiku ispisao jedno od “kapitalnih djela borbe protiv fašizma”.

Tijekom 2019. za N1 komentirao je događanja oko zabrane mise zadušnice na Bleiburgu. Iznio je neke bizarne tvrdnje po pitanju Katoličke crkve u Hrvata i ustaškog pokreta. Naime, Pilsel je sasvim ozbiljno ustvrdio kako “da nije bilo katolika, ne bi bilo ni ustaškog pokreta.”

“Da nije bilo katolika, ne bi bilo ustaškog pokreta. Ustaški pokret je osnovan na Kaptolu broj 4, da se razumijemo. Masa ljudi iz Katoličke akcije, iz pokreta koje Alojzije Stepinac diže kao pomoćni biskup i onda kao naslovni, kada je naslijedio Antuna Bauera – svi ti kadrovi postaju funkcioneri ustaškog pokreta. Nama treba dokument koji će potpisati svi biskupi – kažite što je ustaštvo bilo, potpišite to”, tvrdio je Pilsel.

Podsjetnik na gostovanje u podcastu Željke Markić

U podcastu “55 minuta kod Željke Markić” sredinom srpnja gostovao je sisački biskup mons. dr. Vlado Košić. Govorio je o odnosu Srpske pravoslavne crkve prema kardinalu Alojziju Stepincu, o odnosu hrvatske države prema otimanju imovine stanovnicima Zrina, o župničkom radu na prvoj crti bojišnice te kako je dobio poziv za svećeništvo.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr