Dražović: Lobisti su utjecali na promjenu mišljenja o kancerogenosti glifosata, kojeg Hrvati već imaju i previše

“Vijest o tome da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) promjenila vlastiti stav o kancerogenosti glifosata, koji je aktivni sastojak velikog broja pesticida koji se koristi u poljoprivredi i proizvodnji hrane nije iznenađujuća jer se radi o industriji koja vrijedi stotine milijardi dolara, a lobisti multinacionalnih kompanija koje se bave proizvodnjom i distribucijom peticida jedni su od najmoćnijih i najbogatijih u svijetu. I inače, već dugi niz godina, UN se više koristi kao političko i interesno tijelo, a ne tijelo međunarodnog prava pa je ova promjena mišljenja razumljiva”, komentirao je za Narod.hr Antonio Dražović vijest o UN-ovom izvješću objavljenu u ponedjeljak, 17. svibnja 2016., u kojem se navodi da je “mala vjerojatnost da je glifosat kancerogen”.

O toj odluci, genetski modificiranim organizmima (GMO), o trgovinskom sporazumu između EU-a i SAD-a, skraćeno nazvan TTiP i skorim prosvjedima protiv Monsata razgovarali smo s Antoniom Dražovićem, supredsjednikom Slobodne Hrvatske, novoosnovane političke stranke.

Narod.hr: Koliki utjecaj to UN-ovo izvješće može imati na odluke za EU i Hrvatsku?

Antonio Dražović: Hrvatska je ulaskom u EU prenijela svoje zakonodavne nadležnosti na EU pa u potpunosti u tom polju ovisimo o odlukama Europske komisije i Parlamenta. Europski parlament pokazuje određeni stupanj autonomnosti pred zahtjevima lobija budući da se radi o izravno izabranim zastupnicima, ali Europska komisija kao neizabrano tijelo puno više ide na ruku kapitalu i interesima kemijske industrije pa bi glifosat mogao zadržati dozvolu.

Narod.hr: Kakvo je stanje s glifosatom, aktivnim sastojkom velikog broja pesticida, u Hrvatskoj i je li Hrvatska zaista GMO-free?

Antonio Dražović: Prema istraživanjima, Hrvati imaju gotovo najveći postotak glifosfata u tijelu od svih Europljana.

Taj spoj u tijelo dospijeva putem hrane koja je prskana štetnim herbicidima i pesticidima. Europska komisija odobrila je upotrebu 58 genetski modificiranim (GM) proizvoda (pamuk, soja, kukuruz, uljana i šećerna repica…), uključujući i GM hranu za životinje, odnosno stočnu hranu.

Meso koje uvozimo dolazi od životinja koje se hrane GM usjevima, pa se postavlja pitanje dospijeva li tako GMO preko hrane koju jedemo u naša tijela?

Najvjerovatnije da, a istraživanje o glifosfatu to i potvrđuje. Europska unija dala je “slobodu” pri odlučivanju država članica hoće li u svojoj zemlji distribuirati i uzgajati GMO proizvode.

Hrvatska je proglasila u svim županijama GMO-free zonu i dopušta maksimalnu količinu GMO-a u hrani od 0,9 %. No unatoč tome izgledno je kako se genetski modificirane namirnice koje su opasne po zdravlje ipak nalaze na policama hrvatskih trgovina i za to nitko ne odgovara.

Iako je na zakonodavnom nivou sve uređeno na način da Hrvatska bude GMO free, neovisna istraživanja privatnih tvrtki pokazuju da se na policama hrvatskih dućana i u stočnoj hrani često nalazi koncentracija gmo proizvoda iznad dopuštenih 0,9 %. Zato mi zahtjevamo strožu kontrolu svih proizvoda, a ako se glifosati ostave u uporabi onda i jasno obilježavanje da su proizvodi tretirani tim pesticidom.

Narod.hr: Jeste li dobili odgovor nadležnih kakvo je sjeme dobila Hrvatska nakon katastrofalnih poplava?

Antonio Dražović: Ne, nemamo takvu informaciju iako su svi mediji koji su tu vijest prenijeli navodili da se radi o GMO sjemenu. Ukoliko je to istina Monsanto je prekršio zakon jer je u Hrvatskoj zabranjena prodaja takvog sjemena.

Narod.hr: Znaju li naši sugrađani dovoljno o trgovinskom sporazumu između EU-a i SAD-a, skraćeno nazvanom TTIP? Kakve se opasnosti/prednosti kriju iza ova četiri slova? Zašto Obama insistira na njegovom potpisivanju za trajanja njegovog mandata i zajedno s Merkel to želi ubrzati?

Antonio Dražović: Hrvatski građani do nedavno nisu znali skoro ništa o TTIP-u, a zahvaljujući aktivistima i nekolicini novinskih redakcija sad znaju malo više, ali još uvijek nedovoljno da bi se kritički mogli postaviti naspram njega i njegovih mogućih posljedica.

TTIP sporazum se često naziva i Trojanskim konjem jer se pod izlikom ukidanja trgovinskih barijera, od američkih korporacija pokušava progurati sustav potpune deregulacije i rušenja standarda u zaštiti radnih prava, sigurnosti hrane, zdravlja i obrazovanja, a korporacijama daje nevjerovatne pogodnosti u odnosu prema suverenim državama.

Ovaj Sporazum nam može naštetiti u velikoj mjeri jer osim navedenog, sporna je klauzula ISDS u tom ugovoru, a koja daje pravo korporacijama da tuže državu ukoliko se ne prilagode korporacijskim standardima i tržištu ili na bilo koji način ugroze poslovanje ili stjecanje profita multinacionalnih korporacija.

Obama se boji da bi njegov nasljednik mogao imati drugačije poglede prema TTIP-u jer se je barem jedan kandidat za budućeg predsjednika koji je još uvijek u utrci negativno izrazio o tom sporazumu.

Narod.hr: Što očekujete od velikog prosvjeda u subotu, 21. svibnja?

Od prosvjeda 21. svibnja želimo da hrvatski građani pokažu da su svjesni zajedničkih europskih problema i da i kod nas postoji kritična masa svjesnih ljudi koja se zna i želi boriti za svoja prava na aktivistički način, izvaninstitucionalno i da pokažemo i našim vladajućim da nećemo tolerirati nikakvu masovnu prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta korporacijama poput Monsanta.

Prosvjedima se apsolutno može izvršiti pritisak na vlast jer masovni prosvjed šalje jasnu poruku nezadovoljstva što bi naši predstavnici u Saboru trebali i morali shvatiti ozbiljno jer ih nismo birali kako bi donosili štetne odluke u svoju korist, a na uštrb građanima.

Vidimo da se ljudi diljem Europe ustaju, stotine tisuća ih izlazi na ulice sa glasnom porukom kako više ne podržavamo teror koji nam iza leđa odvija od strane onih koji su prisegnuli štititi nas i služiti pažnjom dobrog gospodara.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: snimka zaslona

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.