“Hvala vam na povjerenju koje ste mi ukazali i znajte da vas nikada neću iznevjeriti. Uvijek mi je na prvom mjestu dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana i sve što činim, u zemlji i inozemstvu, usmjereno je na povratak optimizma i vjere u nas same. Nemojte dopustiti da vas obeshrabre oni kojima ništa ne predstavlja ni hrvatska država ni hrvatske institucije”, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na drugu godišnjicu svojega mandata.
Grabar-Kitarović inaugurirana je 19. veljače 2015. nakon što je u drugome krugu predsjedničkih izbora pobijedila Ivu Josipovića.
Prema mjesečnom istraživanju agencije Ipsos sa svrhom praćenja osnovnih političkih trendova u Hrvatskoj koje objavljuje Nova TV u ovom trenutku njezinu politiku podupire 47 posto ispitanika, a ne podupire njih 45, a prije dva mjeseca imala je potporu za svoju politiku od 58 posto. No, ankete u hrvatskom medijskom prostoru već su se davno pokazale kao bestidno manipuliranje biračima. Za zadnje parlamentarne izbore nije bilo ni jedne agencije koja je pogodila da će HDZ pobijediti, a kamoli da će pobijediti sa sedam mandata prednosti, istaknuo je Tihomir Dujmović.
Posljednjih tjedana protiv hrvatske predsjednice vodi se neviđena medijska hajka. Uz to se pokušava stvoriti privid raznoraznih analitičara da se sukreatori vanjske politike, Andrej Plenković i Grabar-Kitarović, udaljuju u konceptima diplomacije.
Skrivaju se uspjesi predsjedničine nacionalne suverenističke politike, a podmeću se objede.
Uzvraćajući na predsjedničine teze o islamu u Bosni i Hercegovini, BiH novinar Senad Hadžifejzović spustio se na najnižu razinu, seksistički vrijeđajući hrvatsku predsjednicu, navodi Slobodna Dalmacija.
Hajka koja je na rubu medijskog linča nastavila se. Kolumnist Marko Ljubić upozorio je na sramotnu instrumentalizaciju HRT-a protiv Grabar-Kitarović.
Doslovno u svim vijestima danima se ponavljalo da je Povjerenstvo za sukob interesa dobilo prijavu protiv Kolinde Grabar-Kitarović zbog njezinoga puta u SAD, “pa se ponavljanjem te političke i informativne besmislice stvara pretežiti dojam da je Predsjednica nešto zgriješila ili nešto mutno radi”, istaknuo je Ljubić.
Desetak ženskih udruga iz Domovinskog rata izrazilo je sredinom siječnja ogorčenje neopravdanim i neprijateljskim napadima na predsjednicu Republike Grabar-Kitarović te zatražile njenu zaštitu.
Cijelu je priču dodatno začinila diplomatska bilješke dospjela u medije o siječanjskom posjetu predsjednice SAD-u.
Gostujući kod Tihomira Dujmovića na HRT-u Grabar-Kitarović pojasnila je kako je shvatila da politika Trumpove administracije neće smatrati prostor jugoistoka Europe i Hrvatsku kao jednu od svojih velikih prioriteta jer ovdje nema rata i nema turbulencije.
“Razgovarali smo o odrednicama Trumpove vanjske politike, o tome kako Hrvatska u njima može i mora naći svoje mjesto, o našim stavovima u otvorenim pitanjima u susjedstvu i o odnosima sa susjednim državama i njihove integracije. Naravno fokus je bio i na ukidanje vize za hrvatske državljane, na sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i na potencijalima za ulaganja u Hrvatsku, nabrojila je predsjednica.
Ponašanje medija doživila je kao mobing. “Bilo je tu afera za aferom, koje nemaju smisla, kaže i naglašava kako ima dojam da je mediji žele zaustaviti u njezinu radu. Čini joj se da nekima smeta nacionalna suverenistička politika koju vodi, kaže. “Napadi me mogu samo ojačati, nastavit ću raditi sve što je u mojoj moći i nastavit ću takvu politiku koja jača Hrvatsku, koja jača položaj Hrvatske u međunarodim odnosima i koja je usmjerena rješavanju ključnih egzistencijalnih pitanja”, poručila je.
U dvije je godine surađivala s tri vlade, sada je ohrabrena političkom atmosferom gdje svi osjećaju potrebu za zajedništvom, uključujući i oporbu. Otkrila je da su njen najveći izazov bile konzultacije u kojima je bila “izložena velikim političkim pritiscima sa svih strana”.
“Mi nikada nismo napali niti centimetra srbijanskog teritorija, a RH će nastaviti izgrađivati svoje Oružane snage i ove godine donijeti odluke o modernizaciji OS RH, i nabavci borbene eskadrile”. U emisiji je također poručila da “BiH treba ostati suverena, samostalna, uz jednakopravnost sviju naroda.”
Bosiljko Mišetić, pravnik i bivši ministar pravosuđa 1991.-1992., gostujući u emisiji Bujica komentirao je Bilješku veleposlanstva RH u SAD-u o radnom posjetu predsjednice Grabar-Kitarović Americi, iz koje se vidi da je jedan od razloga posjeta bio važnost budućih odnosa prema Hrvatima u BiH i sudbina optužene hrvatske haaške šestorke.
“Predsjednica je u prvi plan gurnula problem opstojnosti Hrvata u BiH i potpuno je svjesna da stabilnost ovih prostora ovisi o stabilnosti Bosne i Hercegovine. A stabilnost BiH ovisi o položaju Hrvata unutar nje. Zalaganje predsjednice Grabar-Kitarović za poboljšanje položaja Hrvata u BiH i njihove opstojnosti te osiguranja suverenosti, zajedno s preostala dva naroda, je borba za cjelovitu i europsku Bosnu i Hercegovinu. BiH je potrebno pod hitno vratiti u eurospki civilizacijski krug“ – komentirao je Mišetić, koji je svojedobno bio i specijalni savjetnik predsjednika Tuđmana za odnose sa Federacijom BiH.
“Vidite kako se Predsjednicu počelo orkestrirano napadati zbog te tzv. privatne posjete,“ rekao je i nastavio: “To nije slučajan napad. To je politika realizacije programa SANU-a! Na svaki se način želi destruirati Hrvatsku i njezine čelne ljude. Iza napada na Kolindu Grabar–Kitarović stoje srpski interesi, ali i ostaci Udbe i KOS-a!“
Vanjska politika i suradnja s predsjednikom Vlade
Kao sukreatori vanjske politike, premijer Andrej Plenković i predsjednica zasad su komplementarni.
Nakon posjeta Ukrajini, Grabar-Kitarović stala je iza Plenkovića, a još za njezina boravka u SAD-u Plenković je poručio da je “siguran kako će ona ondje voditi važne i korisne razgovore za Hrvatsku”. Poslije je u Saboru izjavio da “što se tiče dodane vrijednosti tog putovanja – to je bilo ulaganje u buduće odnose SAD-a i RH”. Takva međusobna “podupiranja”, ili “pokrivanja”, vode ka zaključku da između predsjednice i premijera postoji temeljno partnerstvo, ističe kolumnist Večernjeg lista Davor Ivanković.
“Očito je da će predsjednica nastaviti raditi na povezivanju i odnosima sa SAD-om, u Europi sa zemljama Višegradske skupine (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska), a Plenković će se usredotočiti na Europsku komisiju i Bruxelles, Berlin i kancelarku Merkel. Što se tiče odnosa sa susjedima, usredotočenosti na BiH, tu razlika nema. Vjerojatno će biti usklađena i politika prema Srbiji, Sloveniji…”, zaključuje Ivanković.
Predsjednica je i u protekloj godini selila svoj ured diljem Hrvatske družeći se s građanima te je svugdje primana srdačno i s radošću.
Službena putovanja i radni posjeti
Od kada je na čelu države, Grabar-Kitarović svaki je mjesec putovala najmanje dva puta.
Godine 2015. u inozemstvo je putovala 32 puta, a 2016. godine 28 puta. Na troškove službenih putovanja i zrakoplova u dvije godine na predsjedničina putovanja po svijetu uplaćeno je više od tri milijuna i 200 tisuća kuna, navodi Slobodna Dalmacija.
Prošlu godinu započela je radnim posjetom SAD-u. Uz više radnih posjeta od ostalih službenih posjeta izdvaja se službeni posjet Ujedinjenom Kraljevstvu koji je započeo audijencijom kod britanske kraljice Elizabete II.
U ove dvije godine najčešće je, i to osam puta, bila u susjednoj Sloveniji, sedam puta u BiH, dok je pet puta pohodila SAD. U Slovačkoj i Poljskoj putovala je u četiri navrata, a u Austriji, Crnoj Gori i Mađarskoj je bila tri puta. Po dva puta posjetila je Njemačku, Belgiju, Tursku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Afganistan.
Jednom je bila u Vatikanu, Kini, Turkmenistanu, Bugarskoj, Iranu, Litvi, Azerbajdžanu, Jordanu, Makedoniji, Srbiji, Kanadi, Kosovu i Mongoliji.
Od 32 putovanja u 2015. godini, predsjednica Grabar-Kitarović službeno je posjetila osam zemalja, a u radnom posjetu ugostilo ju je devet zemalja. Ostalih 15 putovanja prošle godine provela je na raznim konferencijama, obljetnicama, simpozijima i slično.
U 2016. od 28 putovanja, sedam ih je bilo u formi službenih posjeta, osam je bilo radnih posjeta, a 13 putovanja odnosilo se na konferencije, forume i slično…
Na poziv hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović, u službenom posjetu Republici Hrvatskoj boravilo je ukupno deset državnika. Šest službenih posjeta bilo je u 2015., i to državnika iz Bugarske, Italije, Rumunjske, Litve, Makedonije, kao i predsjednika EV-a uz izvanredni sastanak predsjedničkog Procesa Brdo-Brijuni. Godine 2016. bilježi se četiri službena posjeta, i to državnika BiH, Estonije, Turske, Albanije plus Trilaterala Austrija – Hrvatska – Slovenija na predsjedničkoj razini, Predsjednički segment Dubrovnik Foruma – odgovoreno je Slobodnoj Dalmaciji iz njezina ureda.
U skladu s obećanjima iz svoje predizborne kampanje, Grabar-Kitarović podnijela je i zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi Ovršnog zakona, a donijela je i Odluku o pokretanju postupka za određivanje sjedišta njezina Ureda. Također, uključila je u rad svoga Vijeća za gospodarska pitanja čelnike važnih gospodarskih institucija želeći, kako je istaknula, stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
