Na obilježavanju 5. godišnjice ulaska Hrvatske u NATO savez čelnici hrvatske države u Saboru su se složili da ova obljetnica ima razlog svog postojanja kroz prenošenje temeljnih ljudskih vrijednosti te svojim rješavanjem problema politikom, a ne oružjem, navodeći kao primjer Ukrajinu.
„Danas je NATO organizacija kojoj se do jučer postavljalo pitanje treba li uopće postojati nakon Hladnog rata i u međuvremenu se puno toga promijenilo“, istaknuo je premijer Milanović u Hrvatskom saboru.
„Rusija nam nije neprijatelj, niti želimo gledati Rusiju na taj način, naša iskustva s Rusijom u povijesti nisu loša“, ocijenio je Milanović ustvrdivši da je Hrvatska članica NATO-a i igra po najvišim standardima i „često si sama postavlja standarde koji su viši od prosjeka, ali ponajprije otvorenost za suradnju s drugima“.
Tu je ponajprije spomenuo standarde kao što je zaštita prava manjina: „Zaštita manjina kao najslabijih dijelova stanovništva, naročito kod zemalja koje se oporavljaju od rata“, ustvrdivši da naši modeli koje imamo možda nisu savršeni, ali su oni dobri za nas.
„Oni predstavljaju predvidiv sustav pravila na kojem liberalne demokracije počivaju i kada ta pravila počnete mijenjati, ukidati prava, izmišljati nove stvari, radite nered i nepravdu“, objasnio je Milanović te dodao „manje je zlo mijenjati porezne stope svake godine, nego mijenjati temeljna ljudska prava i poredak koji ste postavili jednom“.
Milanović je istaknuo da je Hrvatska sretna što može biti dio tog mirovnog društva, i to je najbolje društvo – to je globalno najbolje društvo.
Leko je istaknuo da je NATO danas najkredibilnija organizacija, ne samo vojna nego politička organizacija, „to je nova kvaliteta – ne zasniva se samo na vojnoj, nego i na političkoj suradnji te na vrijednostima koje brane i čine neku zemlju demokratskom“.
„Hrvatska je članstvom u NATO-u dobila više no što se nadala“, ocijenio je Leko te dodao kako je to organizacija koja Hrvatskoj nudi i osigurava mirne granice, perspektivu – „dobili smo u materijalno, političkom smislu“.
„Naša odgovornost je kolektivna kao što je i sigurnost Republike Hrvatske kolektivna“, istaknuo je Leko te dodao „Hrvatska ima povećanu odgovornost prema susjedima, prvenstveno mislim na BiH i cijeli jugoistok Europe“.
„Vrijednosti na kojima počiva NATO savez ukazali su se vrlo isplativim, Hrvatska je u tome najbolji primjer jer je od završetka Domovinskog rata u kratkom periodu uočila i izgradila društvo komplementarno s društvima koja su na standardima NATO-a i EU postala moderna društva“, ocijenio je Leko.
Josipović je istaknuo da NATO savez nije samo bratstvo po oružju nego i bratstvo po vrijednostima – slobodi, demokraciji, ljudskim pravima na kojima stoji NATO savez.
„To demokratsko dostignuće ulaska u NATO je prije svega dostignuće naših branitelja koji su postavili temelj vrijednosti naše profesionalne vojske i NATO vrijednosti za koje se zalažemo“, objasnio je Josipović te dodao kako je NATO važan faktor na mnogim kriznim područjima svijeta nudeći nadu slobode i demokracije pritom ukazujući na primjer Ukrajine.
„Rješavanje problema politikom, a ne oružjem su temelj politike NATO saveza koji je doveo do toga da se globalno ipak dođe do manje ratova“, zaključio je Josipović.
