Dubrovački forum posvećen jačanju Europe i spajanju sjevera i juga

Foto: Thinkstock

Jačanje suradnje 12 zemalja inicijative Jadran-Baltik-Crno more (BABS) u središtu je tradicionalnog, 11. vanjskopolitičkog skupa u Dubrovniku koji u četvrtak i petak okuplja predsjednike i ministre iz tih regija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši Croatia Summit, a sada Dubrovnik Forum, koji se ove godine odvija pod nazivom “Snažnija Europa-spajanje sjevera i juga”, počinje u četvrtak popodne uvodnim riječima predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i njezina poljskog kolege Andrzeja Dude.

Okrugli stol “Inicijativa triju mora” na kojem će sudjelovati i predsjednici Mađarske Janos Ader, Litve Dalia Grybauskaite, Slovenije Borut Pahor te Rosen Plevnelijev iz Bugarske fokusirat će se na političku platformu inicijative.

Govornici će istaknuti važnost suradnje i razvoja okvira za buduće projekte, ponajprije u energetici, transportu i telekomunikacijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta tri sektora stupovi su za povezivanje i integraciju srednjoeuropskog sjevera i juga unutar Europske unije, a bili su teme pripremnog sastanka u New Yorku 29. rujna 2015., na rubu Opće skupštine UN-a.

Za petak su predviđena četiri panela, među kojima “Geopolitički izazovi”, kojim će moderirati hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

U sklopu panela “Jačanje energetske sigurnosti EU” razgovarat će se o koristima regionalne suradnje u energetici te ulozi LNG terminala u povezivavnju sjevera i juga, a predviđa se potpisivanje Memoranduma o razumijevanju Jadransko-jonskog plinovoda (IAP).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predstavnici gospodarskih komora Hrvatske, Poljske, Slovenije, Austrije, Bugarske razgovarat će o projektima kojih je cilj jačati konkurentnost nacionalnih ekonomija u skladu s politikama Euorpske unije.

Tema panela “Spajanje triju mora” kojim će moderirati potpredsjednik hrvatske vlade Božo Petrov je povezivanje luka Jadrana, Baltika i Crnog mora kako bi se povećala njihova konkurentnost, a dugoročno pridonijelo ostvarenju Jedinstvenog europskog prometnog područja prema Bijeloj knjizi iz 2011.

Lani je obilježena deseta godišnjica dubrovačke vanjskopolitičke konferencije koji je počeo kao Croatia summit, a 2013. promijenio je naziv u Croatia Forum. Od ove godine skup nosi naziv Dubrovnik Forum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi skup održan je pod nazivom “Zaokruživanje europske južne dimenzije: vrijednosti koje nas povezuju” u doba kada je Hrvatska tek počela pregovore za članstvo u EU.

Idućih godina teme su bile sigurnosna pitanja, proces euroatlantksih integracija, globalni izazovi regije, ulaganja i razvoj, energetska sigurnost, a 2014., kada je Hrvatska već bila članica EU-a forum se fokusirao na proces europske integracije zapadnog Balkana.

Među zemljama Zapadnog Balkana pozivinica je upućena i premijeru Srbije Aleksandru Vučiću no zasad se ne zna hoće li on sudjelovati. Vučić je rekao da “vjerojatno neće“ jer ne očekuje znatnije domete tog skupa, na što je hrvatski premijer Tihomir Orešković objasnio da se ove godine promijenila razina skupa pa on neće biti premijerski već ministarski i moguće da ta razina nekima ne odgovara.

Mjesecima napeti odnosi Hrvatske i Srbije ‘splasnuli’ su kada je Hrvatska uspjela svoje zahtjeve prema Srbiji: punu suradnju s Haškim sudom, punu primjenu domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih prava i izbjegavanje sukoba nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina, ugraditi u pregovaračku poziciju Srbije s Europskom unijom. No zadnjih dana retorika se opet zaoštrila optužbama Srbije Hrvatskoj da rehabilitira ustaštvo i odgovorom hrvatske diplomacije da će Srbiji uvesti protumjere zbog progona hrvatskih branitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.