Dvoje ustavnih sudaca tvrdi da Karamarku nisu povrijeđena prava, treći da je trebalo ukinuti i odluku Povjerenstva

Dvoje ustavnih sudaca koji su glasovali protiv odluke u slučaju Tomislava Karamarka, Lovorka Kušan i Andrej Abramović, smatraju da Karamarku nisu povrijeđena ustavna prava, dok Miroslav Šumanović, iako podupire odluku, ističe da je bio protiv jer smatra da je Ustavni sud trebao ukinuti i odluku Povjerenstva o sprječavanju sukoba interesa zbog koje je bivši predsjednik HDZ-a i otišao s dužnosti.

Predsjednik Ustavnog suda Šeparović: Sudovi u Karamarkovu slučaju nisu izvršili svoju ulogu

“Iako u cijelosti podupirem izreku Odluke kojom su ukinute presude iz upravnog spora, glasovao sam suprotno većini jer smatram da je ukidanjem trebala biti obuhvaćena i Odluka Povjerenstva. Ta odluka u ovoj stvari ima status osporenog akta pa je njezino ukidanje logična posljedica usvajanja tužbe”, istaknuo je Šumanović.

Šumanović: Ocjena Povjerenstva nerazumna i arbitrarna

Smatra da je zbog toga trebalo utvrditi da je bitna ocjena Povjerenstva “očito nerazumna i arbitrarna što su sudovi u upravnom sporu propustili valjano prosuditi i sankcionirati, nekritički i olako prihvaćajući konstrukcije Povjerenstva, pa je posljedično usvajanjem tužbe trebalo ukinuti sve osporene akte na čelu s Odlukom Povjerenstva”.

Kušan i Abramović, s druge strane, ističu da u Karamarkovu slučaju nije došlo do povrede ustavnih prava, a svakako ne do povrede prava na pravično suđenje, zbog čega smatraju da je Ustavni sud trebao ustavnu tužbu odbiti u cijelosti.

Većina u Ustavnom sudu previdjela je da postupci koje vodi Povjerenstvo nisu klasični, obični prekršajni postupci, niti se na njih mogu bez ostatka primijeniti normativi uobičajeno prihvaćeni za prekršajne postupke. “Konačno, većina u Ustavnom sudu nije imala u vidu zakonsku prirodu međusobnog odnosa upravnog postupka i upravnog spora, odnosno javnopravnog tijela i upravnih sudova oba stupnja, onako kako je gore kratko izložena”, smatraju Kušan i Abramović.

Zaključuju i da “odluka većine po pitanju činjenica iz sudskog predmeta predstavlja fabrikaciju, a po pitanju primjene prava kompromisno rješenje na mjestu gdje se može odlučiti samo ili – ili”.

Kušan i Abramović: Kompromisna rješenja nisu primjerena Ustavnom sudu

“Kompromisna rješenja su bitno politička kategorija i u tom smislu nisu primjerena Ustavnom sudu kao čuvaru Ustava nikada, a posebno ne kada odlučuje o pravičnom suđenju temeljem odredbe članka 29. Ustava”, tvrde suci u zajedničkom izdvojenom mišljenju.

Ustavni sud ima 13 sudaca, a odluke donosi većinom glasova.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je, obrazlažući usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, ustvrdio da upravni sudovi nisu odgovorili na njegove prigovore o zaključku Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju “savjetnica”.

Karamarkov slučaj vraćen je na ponovno odlučivanje jer Karamarko i njegovi odvjetnici od upravnih sudova nisu dobili odgovore na postavljena pitanja. Sudovi time, dodao je Šeparović, nisu izvršili svoju ulogu nadzora nad zakonitosti akata upravnih tijela, u ovom slučaju Povjerenstva o suzbijanju sukoba interesa, čijom se odlukom Ustavni sud nije bavio.

“Odlukom Povjerenstva se nismo bavili. Nismo ju propitivali, nego smo propitivali prigovore koje je podnositelj iznio, a nije dobio odgovor”, kazao je Šeparović. Dodao je da su upravni sudovi to bili dužni učiniti prije Ustavnog suda, koji “dolazi na kraju”.

Karamarkov odvjetnik Ivo Farčić kazao je kako očekuje da će Upravni sud, u ponovljenom postupku koji se mora provesti po nalogu Ustavnog suda, ukinuti odluku Povjerenstva. Ustvrdio je i da je Zakon o suzbijanju sukoba interesa “solidno nerazrađen do te mjere da to graniči s neustavnošću”.