EP protiv tehnoloških divova: Zabrana praćenja građana na internetu putem oglasa

google - jedan od tehnoloških divova
Foto: Fah

Europski parlament usvojio je prijedlog o zabrani praćenja građana na internetu putem oglasa. Unatoč snažnom lobiranju internetskih divova u Europskom parlamentu proširili su zabranu prikrivenog oglašavanja s maloljetnika na sve građane.

> U ime obitelji još prije 4 godine upozorila Vladu na cenzuru na Facebooku: Kada će Plenković reagirati?

> Marušić obnovio prijavu pravobraniteljici protiv Faktografa zbog cenzure: Najavio daljnje korake u slučaju ignoriranja

> Slučaj prof. Marušića i The Lanceta: Narod.hr od Faktografa zatražio ispriku i demanti neistina

Ono što je nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu, složili su se zastupnici Europskog parlamenta koji su u četvrtak dali zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama.

Nekontrolirano prikupljanje podataka

„Akt uključuje čitav niz važnih i pozitivnih mjera: poboljšanje zaštite potrošača, ukidanje nekontroliranog prikupljanja podataka i hvatanje u koštac s algoritmima”, rekla je izvjestiteljica Christel Schaldemose i dodala da će Akt postati „zlatni standard” diljem svijeta, kojim će se, kako su neki naglasili, pokušati ukinuti “divlji zapad” na internetu.

Zastupnici su izvješće o kojem su raspravljali u srijedu, a gdje su se među ostalim fokusirali na djelovanje društvenih mreža ili internetskih platformi koje okupljaju prodavače i potrošače, usvojili s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih.

Ciljevi prijedloga su zaštititi građane od prevara i od nezakonitog sadržaja na internetu za koji bi odgovornost trebale snositi internetske platforme, time što bi one trebale suspendirati pružanje usluga primatelju koji učestalo dijeli nezakonit sadržaj.

“Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana”, rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.

Tekst prijedloga poziva pružatelje posredničkih usluga da daju informacije o svim politikama, procedurama, mjerama i alatima koje koriste u svrhu moderiranja sadržaja, uključujući i donošenje odluka algoritmima.

Švedska zastupnica Arba Kokolari iz Europske pučke stranke (EPP) istaknula je izloženost nezakonitim sadržajima, prijevarama, dezinformacijama i opasnim proizvodima kao jedan od glavnih problema koje će ova regulativa pokušati suzbiti, a malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D) istaknuo je da su internetske platforme postale toliko velike da su „počele kontrolirati internet, politiku i gospodarstvo”.

„U srcu svega toga su privatne kompanije koje ostvaruju vlastite profite…Trebamo završiti s mogućnošću da se tehnološke kompanije bogate na naš račun”, naglasio je Saliba.

Izvješće je naglasilo da bi platforme trebale prestati sa sakupljanjem i obradom osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja, što se naročito odnosi na malodobne korisnike, za što su se u raspravi založili socijalisti i zastupnici lijeve orijentacije.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) izrazila je u priopćenju zadovoljstvo što su usvojeni prijedlozi koje je uložila s kolegama socijalistima o zabrani uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, a osvrnula se i na internetske prijevare kojima bi sada trebao doći kraj.

“Čak 98,5 posto prihoda Facebooka/Meta i 83,3 posto prihoda Googlea ostvaruje se oglašavanjem. Korisnici vrlo često nisi ni svjesni da gledaju u oglas, a ne u obični sadržaj, niti kako su web stranice došle do njihovih podataka na osnovi kojih im se pojavljuje oglas! Tijesnom smo većinom proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova. Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu“, kaže Borzan.

Dok su se u raspravi za zabranu personaliziranih oglasa i prikupljanja osjetljivih podataka založili i njemački zastupnik krajnje ljevice Martin Schirdewan i njegova stranačka kolegica iz Portugala Marisa Matias, s ciljanim oglašavanjem nije imao problem slovački zastupnik iz redova konzervativaca (ECR) Eugen Jurzyca.

On je rekao da ne postoje nikakve uvjerljive studije koje bi ukazivale “da je ciljano oglašavanje štetno” i da ga treba ograničiti.

(Ne)Sloboda mišljenja na internetskim platformama

Konzervativci i desnica naglasili su također kako ova uredba nikako ne bi smjela biti pokušaj uvođenja cenzure na društvenim mrežama.

Roman Haider, austrijski zastupnik desnice i izvjestitelj za mišljenje, rekao je da mu se pravila o slobodi izražavanja na internetskim platformama čine pretjeranima, odnosno kao “uvođenje cenzure na mala vrata iza nedorečenih pojmova kao što je ‘govor mržnje'”. Dodao je da bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu, trebalo biti zakonito i na internetu.

Za slobodu mišljenja na internetskim platformama jako je zabrinut i Geert Bourgeois (ECR) iz Nizozemske.

„Velike platforme bi doista trebale uklanjati samo nezakonit sadržaj. Naše rasprave moraju biti moguće”, naglasio je.

Hrvatski zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol naglasio je da se “širenjem fake newsa ugrožavaju životi i zdravlje ljudi, a ovim aktom stvaramo pravni mehanizam za borbu protiv takvog ponašanja. S druge strane, ne smije se ni na koji način ostaviti mogućnost za cenzuriranje sadržaja i u tom smislu ovaj akt predstavlja ispravan balans”.

Karlo Ressler (EPP) je kazao da prioritet digitalne transformacije mora biti zaštita prava europskih građana, a da je ovaj akt jedan od ključnih instrumenata da se to postigne. „Pred nama je pokušaj najveće modernizacije europske politike u području digitalnoj svijeta”.

Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.

Tekst izvješća usvojenog u četvrtak bit će osnova za pregovore Paralmenta o uredbi s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.