Evo koje trgovine rade na Veliku Gospu i tako onemogućavaju radnicima da blagdan provedu s obitelji

I na blagdan Velike Gospe većina trgovina bit će otvorena.

Radno vrijeme trgovina na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, neće se puno razlikovati od uobičajenog nedjeljnog radnog vremena. No, valja napomenuti da će, za razliku od trgovina, većina trgovačkih centara biti zatvorena.

Evo kako rade trgovine

Intersparove trgovine bit će otvorene, no prema nedjeljnom radnom vremenu, do 14. sati, a detaljno radno vrijeme poslovnica možete pogledati ovdje.

Za razliku od Intersparovih trgovina, manje Konzumove poslovnice za blagdan Velike Gospe radit će većinom do 14 sati, a detaljniji raspored provjerite ovdje.

Kaufland poslovnice bit će otvorene od 7 do 21 sat.

Većina Lidlovih trgovina u unutrašnjosti radit će do 18 sati, a one na obali do 23 sata. No najbolje je provjeriti vama najbližu trgovinu. Popis radnih vremena možete pronaći ovdje.

Plodine će raditi po regularnom nedjeljnom radnom vremenu, tako da će gotovo sve poslovnice raditi do 22 ili 23 sata. Radno vrijeme svih poslovnica možete naći ovdje.

Ikea će na blagdan Velike Gospe biti zatvorena.

Za razliku od trgovačkih lanaca koji će raditi, trgovački centri odlučili su zatvoriti svoja vrata.

Tako u Zagrebu neće raditi nijedan shopping centar. A slično je i u ostalim hrvatskim gradovima. Detaljan popis radnog vremena trgovačkih centara pogledajte ovdje.

Podsjetimo, udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za randike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi ove godine zbog pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, kasnije ukinuta.

Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?

Bivša europarlamentarka Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90% građana za uvođenje neradne nedjelje.

Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88% u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87% građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.

Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61% građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54% njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46%.

Nedjeljom kupuje 53% građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61%), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41%). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12%). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79% njih posjećuje trgovine nedjeljom. Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31%) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29%). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.

Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir pojašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21%.

Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.