Evo koliko se ljudi u Hrvatskoj ne želi cijepiti i zašto

Foto: fah

Što građani misle o cijepljenju protiv covida-19, koliko ih se cijepilo, koliko ih to planira učiniti, a kome cijepljenje ne pada na pamet, pokazuje istraživanju koje je za RTL provela agencija Promocija plus, prenosi N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je prema posljednjim službenim podacima protiv koronavirusa cijepljeno više od milijun i pol ljudi, 45 posto odraslih, iako je plan do ljeta bio da se cijepi više od polovice stanovništva. Da bismo stekli kolektivni imunitet, poželjno je da se cijepi najmanje 70 posto građana.

U istraživanju za RTL-a na pitanje jeste li se cijepili, 48 posto ispitanika odgovara potvrdno. Da to namjerava učiniti, odgovorilo je 16,5 posto ispitanih. Četvrtina njih (25,4 posto) neće se cijepiti, a nešto manje od 9 posto (8,7 posto) ispitanih preboljelo zarazu.

Zašto se ljudi kod nas cijepe
Zašto su se ispitanici cijepili? Najviše je na to utjecao strah od korone (34,4 posto), potom želja za povratkom normalnom načinu života (24,4 posto), a svaki peti (20,3 posto) smatra da je to jedini način da se zaustavi epidemija. Među odgovorima su i razlozi poput toga da je cijepljenje riješilo velike bolesti u prošlosti (6,5 posto), ali i zahtjevi poslodavaca (4,5 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki se planiraju cijepiti, ali to još nisu učinili. Zašto? Ključni su odgovori to da čekaju kako će cjepivo djelovati kod drugih (26,6 posto), odnosno više od četvrtine. 23,2 posto njih kaže da još nisu stigli na red, a 15,1 posto planira se cijepiti na jesen, kako bi bili otporniji na novi soj virusa.

Zašto se neki ne žele cijepiti?
Od onih koji se nisu cijepili, a nisu niti preboljeli koronu, ključni argument zašto se ne žele cijepiti navode moguće nuspojave. Takvih je gotovo trećina ili 31.2 posto. Više od četvrtine (27,7 posto) smatra da je cjepivo nesigurno, dok 15,8 posto tvrdi da je korona laž ili da se preuveličava opasnost od ove zarazne bolesti koja je paralizirala svijet. To su ključna tri odgovora, no ima i onih koji primjerice navode da Bill Gates čipira ljude, takvih je 1,9 posto, dok se gotovo 5,7 posto anketiranih protivi svakom, pa tako i ovom cijepljenju.

Iako su preboljeli koronu, ima građana koji se ne žele cijepiti. 50,9 posto njih smatra da imaju imunitet koji ih štiti, možda i doživotno. 19,6 posto ne smatra covid-19 strašnom bolešću. A da cjepivo nije sigurno misli 7,2 posto onih koji se ne žele cijepiti, a preboljeli su bolest.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nezadovoljstvo procesom cijepljenja
Mnogi su procesom cijepljenja nezadovoljni. Da je on u našoj zemlji osrednji, misli najviše ispitanika koji su dali ocjenu 3, 42,8 posto ispitanika. Prolaznu ocjenu dva i vrlo dobar četiri – daje podjednako ispitanih, njih 18 posto za dovoljan i 18,4 posto za vrlo dobar. Sličan je broj onih koji misle da je proces izrazito loš (6,6 posto) i onih koji smatraju da je proces cijepljenja izvrstan (7,6 posto). Kakav je proces cijepljenja u Hrvatskoj ne zna njih 6,5 posto.

Novi sojevi zabrinjavaju znanstvenike. A zaraze delta sojem plaši se izrazito 13,8 posto ispitanika. Da se plaši novih sojeva, ali ne pretjerano, odgovorilo je njih 23,2 posto, a da se plaši, ali samo vrlo malo, kazalo je 13,8 posto. Nešto manje od polovine smatra od delte nema straha. Tako barem navodi njih 47,3 posto.

Većina protiv ograničavanja prava

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne samo kod nas, vodi se polemika o ograničenju prava necijepljenima. Idejama da se osobama koje nisu cijepljene ograničavaju prava protivi se 57,5 posto građana. Za ograničavanje prava je nešto manje od trećine ispitanih, odnosno 32,1 posto.

Ispitanici su podijelili svoj stav i o ideji Banskih dvora da se uskrate potpore onim poslodavcima čiji se radnici ne cijepe. U potpunosti ili uglavnom to podržava 26,1 posto. Daleko je veći broj onih koji uglavnom i nikako ne podržavaju uvjetovanje potpora za očuvanje radnih mjesta cijepljenjem, 65,7 posto.

Istraživanje Promocije plus za RTL provedeno je od 5. do 8. srpnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka iznosi plus/ minus 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.