Evo što su o Mesićevom govoru iz ’92 rekli antifašisti, a što sam Mesić

Foto: fah

Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) ogradio se od snimke izjave bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića o logoru Jasenovac i dječjem logoru u Jastrebarskom iz 1992., a koja je prikazana sinoć u emisiji Bujica, no nisu željeli odgovoriti hoće li mu nakon svega ipak dopustiti da svoj ured preseli u njihove prostorije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjećamo, na snimkama Stjepan Mesić, danas počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, iznosi niz “zanimljivih zapažanja” vezanih za logor Jasenovac, od konstatacije da je prvenstveno bila riječ o radnome logoru, gdje nije bilo plinskih komora, pa do izjave da je funkcionirao i dvije godine nakon završetka Drugoga svjetskog rata.

(VIDEO) Pogledajte što je sve Mesić pričao o Jasenovcu 1992. godine

(VIDEO) Objavljena i druga snimka Mesića iz 1992..: “Tobože Jasenovac, a to su ustvari filmovi iz Dachau i Auschwitza”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Poznate su opetovane izjave Stjepana Mesića o logoru Jasenovac u vrijeme dok je on obnašao dužnost predsjednika RH, koje nisu u suglasju s onima na snimci iz 1992. snimljenoj u Novskoj. Primjerice, Mesić je 2003. bio na komemoraciji u Jasenovcu, kad nitko od najviših državnih dužnosnika nije bio voljan to učiniti”, poručuju u priopćenju iz Saveza antifašista, prenosi HRT.

Njihov predsjednik Franjo Habulin kazao je Hini kako je uvjeren da će se Mesić uskoro oglasiti o toj temi, a na pitanje hoće li antifašisti uskratiti gostoprimstvo Mesićevu uredu u njihovim prostorijama, neodređeno je rekao kako će sjesti i dogovoriti se.

Ovim povodom Mesić se javnosti obratio priopćenjem u kojem se ispričava svima koje je njegova, kako je rekao, nesmotrena izjava uvrijedila. Priopćenje donosimo u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povodom objavljene snimke razgovora vođenog početkom 1992. godine u Novskoj slobodan sam ovim putem obratiti se javnosti. U vrijeme vođenja neformalnog razgovora početkom ratne 1992. godine u Novskoj obnašao sam dužnost predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a.

Cijeli događaj se zbio pod velikim pritiskom tadašnjih ratnih zbivanja i političkih stavova HDZ-a koje sam kao predsjednik Izvršnog odbora provodio ma koliko se s jednim dijelom istih nisam slagao.

U takvom ambijentu sam izrekao nekoliko neprovjerenih tvrdnji za koje se tek naknadno utvrdilo da nisu činjenice koje odgovaraju istini. Odmah nakon formiranja HDZ-a Hrvatska je bila zahvaćena dolascima ljudi koji su propagirali ustašku ideologiju za vrijeme II. svjetskog rata i poslije. Oni generiraju reviziju povijesti i sa sobom donose mnogo netočnih informacija. S druge strane imamo agresiju na našu zemlju te plasiranje lažnih informacija i od strane njihovog propagandnog stroja. Agresori su tvrdili da je u Jasenovcu ubijeno preko 700 000 ljudi. U našem Saboru je tada bila formirana komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava u kojoj se pak tvrdilo da je u logoru ubijeno 240 židova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isto tako u to vrijeme tvrdilo se da je logor radio i poslije rata još dvije godine. Naknadno je utvrđeno da i ta činjenica ne odgovara istini. Naime nakon ustaškog razaranja logora u njemu po završetku rata nikada više nije nitko boravio. Tada su u njemu radile grupe njemačkih zarobljenika na raščišćavanju te su isti boravili u mjestu Jasenovac.

U spletu političkog ambijenta u kojem sam aktivno sudjelovao, tadašnjih okolnosti i pod utjecajem netočnih informacija koje sam dobio dogodila se ta moja nesmotrena izjava. Podsjećam da je moje neslaganje s vođenjem takvih politika kulminiralo mojim izlaskom iz HDZ-a 1994. godine. Navedeni događaj svakako nije i neće umanjiti moje stavove i mišljenje o antifašizmu koji su i te kako poznati našoj javnosti, a ako sam pak nekoga svojom nesmotrenom izjavom uvrijedio ja mu se ovim putem ispričavam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.