“Poštujem pravne institucije države na svim razinama pa tako i odluku suda o podizanju optužnice, a čvrsto vjerujem da ću tijekom sudskog procesa dokazati da u ovom slučaju ne postoji krivnja koja mi se stavlja na teret”, kratko je poručio bivši splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević nakon vijesti o potvrđenoj optužnici i formalno-pravno počeo je kazneni postupak protiv njega.
DORH traži osuđujuću presudu
Državno odvjetništvo traži osuđujuću presudu i kaznu uvjetnog zatvora od godine dana uz rok kušnje od tri godine. Optužnica ga tereti za počinjenje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona.
Bivši splitski gradonačelnik Ivica Puljak, koji cijelo vrijeme ustrajno brani skandalozno ponašanje svog bivšeg zamjenika, gotovo identičnim riječima komentirao je tu vijest.
“Poštujem pravne institucije države na svim razinama, pa tako i odluku suda o podizanju optužnice, ali vjerujem da će Bojan Ivošević tijekom sudskog procesa dokazati da nije kriv”, ustvrdio je Puljak.
Narod.hr zanimalo je može li zbog toga Ivošević biti kandidat na izborima, ali i postoje li zakonska ograničenja za kandidate na izborima (lokalnim, državnim) ako imaju pravomoćne optužnice , pa smo odgovor potražili kod Državnog izbornog povjerenstva.
Kako se kod Ivoševića radi o potvrdi optužnice, a ne o osuđujućoj presudi, u slučaju koje njegova kandidatura ne bi bila moguća – Ivošević može biti kandidat na predstojećim splitskim izborima.
> Potvrđena optužnica protiv Bojana Ivoševića: Može li biti kandidat na izborima?
Odgovor Državnog izbornog povjerenstva prenosimo u cijelosti:
1. Člankom 13. Zakona o lokalnim izborima (“Narodne novine” broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21) propisana je zabrana kandidiranja na lokalnim izborima, odnosno propisano je koji birači se ne smiju kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika.
Osim birača koji su navedeni u stavku 1. članka 13. Zakona o lokalnim izborima, stavkom 2. istog članka propisano je da birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.
Zabrana kandidiranja iz citiranog stavka 2. istog članka ne odnosi se na osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja na kaznu zatvora ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.
Slijedom navedenog, pravomoćna optužnica protiv bilo kojeg birača nije zapreka za kandidiranje.
2. Navedena zabrana kandidiranja, osim na lokalnim izborima propisana je i na izborima zastupnika u Hrvatski sabor (državni izbori). Zabrana kandidiranja na lokalnim izborima pojašnjena je u točki 1. ovog odgovora.
Što se tiče izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 66/15 – pročišćeni tekst, 104/15 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015., 48/18 i 98/19, dalje: Zakon) propisano je da političke stranke i birači ne smiju na navedenim izborima kandidirati osobe navedene u članku 9. stavcima 4. i 5. Zakona.
Prema odredbama navedenog članka pravomoćna optužnica protiv bilo kojeg birača nije zapreka za kandidiranje, već pravomoćna sudska odluka.
Zakonska ograničenja za kandidiranje taksativno su pobrojana u gore navedenim zakonima te Državno izborno povjerenstvo upućuje na iste, zaključili su iz DIP-a.
“Lex Vlahušić”
Podsjetimo, oko ovog dijela zakona bile su 2016. žestoke rasprave u Saboru, kada je dobio kolokvijalni naziv “lex Vlahušić”.
> Nakon pada proračuna Vlahušić se oprašta od dužnosti, ali samo do izbora u svibnju
Većinom glasova 2016. u Saboru su podržane dopune Zakona o lokalnim izborima kojima je Most predlagao zabranu izbornog kandidiranja na lokalne dužnosti osuđenim osobama za koje, u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu.
Taj zakonski prijedlog saborska je oporba tijekom rasprave nazvala “lex Vlahušić”, ustvrdivši da Most njime želi onemogućiti dubrovačkog gradonačelnika Andru Vlahušića da se ponovo kandidira na tu dužnost.
Vlahušić je dodao da će se kandidirati nakon što Ustavni sud sruši izmjene Zakona o lokalnim izborima koji ga je sprječavao jer je pravomoćno osuđen u aferi Šipan na šest mjeseci zatvora uvjetno.
”Ja ću se kandidirati i pobijediti četvrti put, a ako odluka suda bude negativna onda će netko drugi pobijediti te ljude koji nemaju hrabrosti suočiti se s izborima nego su iskoristili Hrvatski sabor da bi to napravili”, zaključio je tada Vlahušić.
No, Ustavni je sud u travnju 2017. odbacio njegov prijedlog za ocjenu ustavnosti.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
