Fijasko Škole za život Blaženke Divjak: Porazni nalazi prešućenog istraživanja

Foto: Fah

“Škole, ali i sami učenici te roditelji odsad imaju sjajan alat za analiziranje i usporedbu uspjeha kroz srednjoškolsko obrazovanje i na maturi”, pohvalila se krajem siječnja ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predstavljajući nove rezultate istraživanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o rezultatima koje postižu učenici uključeni u eksperimentalnu Školu za život.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Neuspjeh ‘Škole za život’ ministrice Divjak: Preko 90 posto učenika dobilo bi dovoljan ili bi palo iz logičkog zaključivanja

Podatci za prošlih šest školskih godina, počevši s godinom 2012./2013. pokazuju da uspjeh gimnazijalaca iz tri predmeta obavezna na državnoj maturi od upisa do završetka srednje padne za jednu ocjenu. Petica iz hrvatskog i engleskog pada na četvorku, a iz matematike s četvorke na trojku. Rezultati na državnim maturama šaroliki su, ali pokazuju kako je većina učenika koja je u srednju školu došla s odličnim, na A razini državne mature hrvatski i matematiku položila u prosjeku s trojkom, a engleski s četvorkom.

No, tvrdi Divjak, nije se dobro pozivati na ocjene iz državne mature.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne ocjenjuju se iste stvari na isti način! U slučaju engleskog jezika rezultati su najbolji, no taj omjer je lošiji za hrvatski, a posebno za matematiku. Dosadašnji planovi i programi iz matematike uopće nisu bili napisani, ishodi na maturi su izmišljeni“, ustvrdila je ministrica, dodajući i kako brojnim nastavnicima, posebice onima iz matematike treba dosta educiranja kako trebaju vrednovati znanje učenika.

Većina ovih neusklađenosti, najavila je, riješit će se novom državnom maturom koja će se polagati 2022. godine.

Istovremeno je optužila Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) da skriva podatke prošlogodišnje državne mature.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz NCVVO-a su odgovorili da su dobili zahtjev Ministarstva za prijenos podataka o položenim ispitima iz Središnjeg registra državne mature u e-Maticu, te da su svjesni važnosti traženih podataka, ali i obveze poštivanja Opće odredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), navodi 24sata.

Poremećaj koji se pojavio posljednje tri godine i prešućeno istraživanje

U srpnju su pak predstavljeni rezultati istraživanja provedenog na gotovo 7000 učenika koji pokazuju da 93 posto učenika prvog razreda srednje u Školi za život ostvaruje dvojku ili nedovoljnu ocjenu iz logičkog razmišljanja, upravo onoga za što ministrica tvrdi da je okosnica njenog reformskog pokušaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenice pokazuju poremećaj koji se pojavio posljednje tri godine, a očituje se u iznimnom i neobjašnjivom povećanju broja gimnazijalaca koji su pali sve četiri godine školovanja (pad na maturi ukazuje da maturant nije završio četverogodišnje školovanje, odnosno da je pao sva četiri gimnazijska razreda), a koji se školuju po istim programima i u gotovo jednakim uvjetima cijelo prethodno desetljeće.

Ovdje nije riječ samo o neuspjehu učenika i/ili njihovih nastavnika, ovdje je riječ o neuspjehu svih ustanova u području odgojno-obrazovnih politika u Hrvatskoj. Treba postaviti pitanje odgovornosti za naglo povećanje vrlo zabrinjavajućega porasta broja palih gimnazijalaca u posljednje tri godine.

Zanimljivo je da je su ti rezultati predstavljeni u srpnju 2019., a na mrežnom sjedištu projekta Škola za život objavljeno je tek krajem 2019. godine.  O tim rezultatima ministrica Divjak javnost nije izvijestila.

Riječ je o prešućenim nalazima evaluacije eksperimentalnog programa Škole za život u školskoj godini 2018./2019., koje je izradio NCVVO.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanje prikazuje usporednu analizu rezultata evaluacije eksperimentalne Škole za život u dvije točke. Početnoj i završnoj. Upitnike su ispunjavali učenici 5. i 7. razreda osnovne škole te 1. razreda srednje škole. Rezultati pokazuju da program zapravo učenicima nije donio neke promjene ili je na njih čak negativno djelovao.

Ovo se istraživanje manjim dijelom bavilo i učiteljima. Kod njih su gotovo sve pronađene razlike inicijalne i finalne faze – neznatne. Iznimka je tek kod “orijentacije na učenje”, gdje su “učitelji na kraju školske godine malo manje orijentirani na učenje”.

Odnos prema školi i nastavi – manje se uči o stvarima koje su učenicima korisne u svakodnevnom životu

Odnos prema školi i nastavi uključuje set pojedinačnih tvrdnja koje opisuju odnos učenika prema školi, njihov doživljaj nastave i učenja u sklopu nastave te njihov odnos prema školskomu i domaćemu radu. Prema dobivenim rezultatima stavovi učenika prema školi i nastavi bili su nešto pozitivniji na početku mjerenja u odnosu na mjerenje na kraju školske godine.

Poučavanje i vrednovanje

Prema dobivenim rezultatima procjena kvalitete poučavanja i vrednovanja bila je nešto viša u inicijalnom mjerenju u odnosu na mjerenje na kraju školske godine. Razlika nema ili su vrlo male za tvrdnje koje se odnose na primjenu problemskih zadataka, složenih zadataka i pokazivanje zanimanja za napredak učenika na nastavi.

Tehnologija u učenju – tableti i računala – nisu toliko omiljeni

Zanimljiv je dio upitnika o tehnologiji u učenju sastoji se od pet tvrdnja koje se odnose na procjenu učenika o korištenju tehnologije u pisanju školskoga ili domaćega rada i o korištenju tehnologije u učenju. Prema dobivenim rezultatima učenici su prema kraju školske godine sve manje rabili računala ili tablet u nastavi ili prilikom učenja kod kuće. Oduševljenje radom na računalima i drugim uređajima na nastavi s vremenom opada.

Školsko ozračje i kultura u eksperimentalnim školama

Što se tiče tvrdnji koje se odnose na školsko ozračje i kulturu pokazalo se da je procjena školskog ozračja i kulture bila nešto pozitivnija u inicijalnom mjerenju nego u finalnom mjerenju tj. učenici su u inicijalnom mjerenju više smatrali da mogu na nastavi pitati ako ih što zanima, da učitelji brinu o svojim učenicima i da su učitelji pravedni. Također, u na početku su procijenili da se u školi osjećaju bolje nego što su to procijenili u na kraju školske godine.

Rezultati u razlikama motivacije učenika s početka i na koncu školske godine pokazuju da su učenici tijekom prolaska kroz Školu za život sve manje intrinzično orijentirani na učenje, a pritom u nastavi sve manje uživaju i sve im je više dosadno. Intrinzična motivacija pokreće osobu iznutra i uz nju učenici puno lakše obavljaju zadatke.

Neznatne razlike između inicijalnog i finalnog mjerenja zapravo pokazuju da Škola za život na učenike nije proizvela nikakve učinke koje je trebala proizvesti.

Prije uvođenja ovog eksperimenta u škole Plenkovićeva ministrica Divjak optimistično je najavljivala svoj projekt naglašavajući važnost učitelja “jer se oni, uz ovladavanje stručnim znanjima, moraju osloboditi i biti inovativni, kako bi omogućili učenicima da se pokrenu, budu radosni i motivirani za učenje, te da steknu kritičko mišljenje”, ustvrdila je dodavši kako su ciljevi nastave u „Školi za život” – odmak od usredotočenosti na činjenice, a naglasak je na kritičkom mišljenju i rješavanju problema. Jer to je škola koja sprema i za profesionalni i za osobni život”.

I ovo istraživanje potvrdilo je da učenici nisu iskazali pretjeranu motiviranost za novu školu, a nisu ni toliko oduševljeni pretjeranom digitalizacijom.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [1.28 MB]

Ministrica relativizirala rezultate istraživanja NCVVO-a

Pokazalo se da je matura održana ljeti 2017. godine bila prijelomna po naglom povećanju maturanata koji su pali maturu i da od tada pa sve do ovoga ljeta broj palih maturanata nezaustavljivo raste.

Istraživanje, predstavljeno u srpnju, koje je koštalo više od pola milijuna kuna i koje je proveo NCVVO 27. i 28. svibnja, a u njemu je sudjelovalo 6952 učenika prvih, petih i sedmih razreda osnovnih te prvih razreda srednjih škola, koji su prošlu školsku godinu učili po novim kurikulima – pokazalo je da je čak 93 posto đaka u prvom srednje iz logičnog razmišljanja dobilo dvojku ili manje od toga.

“Koncept zadataka rješavanja problema traži originalnost u pristupu i nije ih potrebno uvježbavati na nastavi, ali strategije u nastavi bi trebale razvijati interkurikularni pristup problemima, kreativnost u mišljenju te poticati razvoj metakognitivnih vještina. To bi zasigurno povećalo uspješnost rješavanja ovakvih zadataka”, pojasnila je za Jutarnji Natalija Ćurković iz NCVVO-a, voditeljica tima koji je izradio i proveo ispite.

Ti poražavajući rezultati pokazali su da je dominantna razina na kojoj učenici rješavaju probleme ona osnovna.

Primjere zadataka koje su rješavali učenici eksperimentalnih škola možete vidjeti u nastavku:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [678.61 KB]

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.