(FOTO) Tko je došao u Brezovicu gdje se govorilo o ‘antifašizmu’ i ‘obnovi fašizma odnosno ustaštva’?

Foto: fah

Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska. Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svečanost, u organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH, Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije, počela je polaganjem cvijeća brojnih izaslanstava, među kojima su izaslanstvo SABA RH, Grada Siska i županije Sisačko-moslavačke, izaslanika predsjednice Republike, istarskog župana Valtera Flege, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Jasena Mesića, izaslanika predsjednika Vlade, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, te drugih.

Svečanosti su nazočni brojni dužnosnici te stranački predstavnici, između ostalih, i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik Ruske federacije Anvar Azimov.

Predsjednik SABA RH Franjo Habulin čestitao je okupljenima Dan antifašističke borbe i kazao kako je “osnivanje sisačkog partizanskog odreda događaj koji se voljom vlasti u današnjoj Republici Hrvatskoj slavi kao Dan antifašističke borbe, čime se odaje poštovanje koje borci sisačkog odreda zaslužuju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“No, povijesna je istina da je on bio lokalnog karaktera i kako je tek bio nagovještaj onoga što će doći, a to je ustanak protiv okupacije i svih koji su okupatorima služili, čiji je početak bio u Srbu, 27. srpnja 1941., ustvrdio je. Pri tome, najmanje je važno koliko je bilo Hrvata u sisačkom odredu a koliko je Srba sudjelovalo u akcijama u Srbu”, kazao je Habulin.

“Važno je”, dodao je, da je to bio ustanak protiv okupatora i domaćih pomagača,” što je Hrvatsku kao dio Jugoslavije stavilo na stranu pobjednika Drugog svjetskog rata”. Habulin je napomenuo da je to dobro poznato, ali da ‘naši mladi o tome većinom nemaju pojma te da se laži o antifašizmu sustavno šire kroz obrazovanje i dobar dio medija’.

Dodao je kako je suvremena Europa utemeljena na antifašizmu, dok, kaže Habulin, “u hrvatskoj javnosti dolazi do obnove fašizma odnosno ustaštva, iako je, kako je rekao, većina Hrvata i pripadnika drugih nacionalnosti koji su živjeli u Hrvatskoj, te sve ono što je bilo dobro i plemenito u Hrvatskoj, bilo aktivno na strani ustanka. Nemali broj onih koji su 10. travnja 1941. podržali stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, prihvatili su antifašizam iako ih nitko na to nije prisiljavao osim vlastite savjesti, kad su se suočili s progonima Srba, Židova i drugih, samo zato što su to što to jesu”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napomenuo je da je i veliki broj svećenika podržao antifašizam “jer su u najtežim trenucima hrvatske povijesti znali gdje je mjesto crkve u Hrvatskoj”, što se danas, kaže Habulin, ‘uporno prešućuje i govori kako su partizani pobili ne znam koliko svećenika a da se ne spominje kako su ti svećenici i blisko surađivali s ustaškim vlastima u borbi protiv partizana’.

Ivo Lučić: Fotografije iz Domovinskog rata – tko je na njima “fašist”, tko je “antifašist”, a tko je “ustanik”?

“Kaže Franjo Habulin danas u Brezovici kako se nikada neće umoriti u ponavljanju istine. Odmah zatim doda kako Crkva prešućuje svećenike koji su se pridružili jugoslavenskim komunističkim partizanima a “uporno ističe” one koje su partizani poubijali “zaboravljajući” da su oni “blisko surađivali s ustaškom vlašću” ili su se “s oružjem u ruci borili na njihovoj strani”. Očito je da se Franjo Habulin nikada neće umoriti u ponavljanju laži”. A upravo je laž temelj jugoslavenskog komunističkog “antifašizma”, objavio je nakon ovih riječi povjesničar Ivo Lučić na svom Facebooku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

10 razloga zašto se u demokratskoj zemlji ulice i trgovi ne smiju zvati po zločincu Titu

Prema istraživanju koje je proveo don Ante Baković, a koje je predstavljeno u knjizi “Hrvatski martirologij XX. stoljeća”, partizani su do 9. svibnja 1945. ubili 240 crkvenih osoba, a Ozna, Udba i Partija nakon rata još 263 osobe.

Program je nastavljen obraćanjem okupljenima sisačke gradonačelnice Ikić Baniček, izaslanika predsjednice države istarskog župana Flege, te prigodnim glazbenim programom.

“Vođen idealima slobode, jednakosti i socijalne pravde narodnooslobodilački pokret razvio se u Hrvatskoj kao nigdje u Europi. Baš zbog toga valja se iznova sjetiti da je put do slobodne i neovisne europske Hrvatske bio dug. mučan i težak, te da je za sobom ostavio tisuće i tisuće poginulih. A posebno sam ponosan što su u sastavu Sisačkog partizanskog odreda djelovala i dva Istranina”, rekao je Flego.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradonačelnica Ikić Baniček: Ne može se biti antifašist prema potrebi, ili si antifašist ili si fašist !

Sisačka gradonačelnica Kristina ikić Baniček u obraćanju okupljenima rekla je da je sve donedavno deklariranje kao antifašista bilo je deplasirano, jer se to podrazumijevalo.

Ali, ustvrdila je, to ponovo treba javno govoriti u školi i na radnome mjestu, jer su se pojavile sile koje ne misle tako.

“Što više, među nama su se pojavili neki koji javno zatiru svjetlu tradiciju antifašizma svojim relativiziranjem ustaških zločina, te tako baciti ljagu na Hrvatsku. Što više, glavni falsifikatori i krivotvoritelji povijesti danas se nagrađuju. Ne može se biti antifašist prema potrebi, ili si antifašist ili si fašist”, rekla je u svome govoru Ikić Baniček.

Svečanosti je kao izaslanik predsjednika Vlade RH bio nazočan ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Jasen Mesić.

Ministar Božinović: Živimo u demokratskom hrvatskom društvu

Iako je protokolom svečanosti bilo predviđeno da govori na svečanosti, ministar Božinović je samo novinarima uoči svečanosti dao izjavu.

“Hrvatska se država temelji na antifašističkim vrijednostima, kao što je temelj suvremene samostalne Republike Hrvatske Domovinski rat. Hrvatska se u Drugom svjetskom ratu našla na strani pobjednika i te vrijednosti danas baštinimo”, rekao je Božinović.

Na pitanje novinara je li danas potrebna borba protiv fašizma, ministar Božinović istaknuo je kako danas u Hrvatskoj nema fašizma, a, dodao je, ukoliko ga ima u marginalnim pojavama, kao i svugdje u svijetu, tome se treba suprotstaviti.

“Mi živimo u demokratskom društvu koje korača prema novom razdoblju, u kojem oslonac na sve ono što nam donosi novo doba mora biti naš vodič u budućnost”, dodao je Božinović.

HSP AS: Osnivanje prvog partizanskog odreda u Brezovici povijesna krivotvorina

Osnivanje prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska povijesna je krivotvorina, izjavila je u četvrtak dr. Vlatka Vukelića, dopredsjednica sisačke organizacije HSP dr. Ante Starčević, na konferenciji za novinare održanoj na rubu Brezovice, uoči današnje službene svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe.

“Svake godine u ovo vrijeme upozoravamo na besmisao obilježavanja, a još više proslave 22. lipnja kao Dana antifašizma u rangu državnog praznika. Čitav niz povijesnih činjenica nas navode na ovakav stav. Bolna je istina kako je upravo područje šumne Bezovica veliko poslijeratno stratiše na kojem je život izgubilo oko šest tisuća osoba za što nitko nije odgovarao. Dana 22. lipnja 1941. godine ovdje se nije baš ništa dogodilo već je grupa sisačkih komunista, u strahu zbog raskidanja pakta između Njemačke i Rusije o nenapadanju, pobjegla u šumu kod sela Žabno”, rekla je Vukelić, na konferenciji za medije održanoj kod spomen-obilježja “Križ istine”, u Selu Palanječkom, na rubu šume Brezovica.

Dodala je kako je to zatajena činjenica koju lokalne i državne vlasti ignoriraju, te najavila da će zato HSP AS hrvatskoj Vladi uputiti zahtjev za osnivanje posebnog povjerenstva kako bi se utvrdile žrtve i zločini iz Brezovice.

Vukelić je izrazila uvjerenje da će se na taj način ostvariti preduvjeti za ukidanje Dana antifašističke borbe na taj datum, 22. lipnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.