(FOTO) U Kumrovcu obilježena obljetnica smrti komunističkog diktatora: ‘Tito je demokratizirao zemlju’

Kumrovec, 04.05.2020 - Ispred spomenika kod rodne kuæe Josipa Broza Tita u Kumrovcu, u ponedjeljak je obilježena 40. obljetnica njegove smrti. foto HINA/ Siniša KALAJDŽIJA/ ik

Ispred spomenika kod rodne kuće komunističkog diktatora Josipa Broza Tita u Kumrovcu, u ponedjeljak je obilježena 40. obljetnica njegove smrti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cvijeće i svijeće pred spomenik su položile delegacije Općine Kumrovec i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

Za predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franju Habulina Tito je obilježio 20. stoljeće – “demokratizirao zemlju na način da je uveo samoupravni socijalizam”.

“Josip Broz Tito, čovjek, revolucionar, vojskovođa koji je pokrenuo općenarodni oružani ustanak, vodio narod do pobjede 1945. godine. Josip Broz Tito kao državnik, predsjednik jugoslavenske federacije koji je nakon rata od nerazvijene poljoprivredne zemlje uspio stvoriti srednje razvijenu industrijsku, europsku zemlju”, rekao je Habulin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (FOTO) Kumrovec: Ljubitelji Josipa Broza Tita na proslavi totalitarnog režima – došao Ranko Ostojić, Vili Matula…

> 4. svibnja 1980. umro komunistički diktator Tito, krivac za smrt više stotina tisuća ubijenih

> Zašto je i komunističkom diktatoru i bravaru Titu dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt rekao je kako “Tita ne moramo voljeti, ali ga moramo poštovati”.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar također je bio na obilježavanju.

“Čovjeku koji je matici zemlji Hrvatskoj vratio Istru, grad Rijeku, otoke, čovjeku koji je ustavom iz 1974. godine omogućio pravni osnov da se Hrvatska može proglasiti samostalnom i neovisnom Hrvatskom koju su poslije branitelji krvlju izvojevali i koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države”, istaknuo je Kolar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je bio Josip Broz Tito?

Josip Broz Tito bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.

Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata, provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Prema izvorima koje je naveo Davor Dijanović u Hrvatskom tjedniku, sam je Tito osobno zapovjedio pokolj koji je započeo na Bleiburgu, a nastavio se na križnim putovima.

Obračun s Katoličkom crkvom i nadbiskupom Stepincem

Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje „državnu crkvu“, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života proveo u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću.

Neki izvori svjedoče da je Stepinac u krašićkom pritvoru trovan te da je Tito bio taj koji je osobno zapovjedio da ga se otruje.

Goli Otok – neljudska poniženja žrtava

Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.

Na Golom su se Otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.

Tito odlučivao o svemu u državi

U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.

Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Naime, Tito nije rođen 25. svibnja, na “Dan mladosti”, već 7. svibnja, što se u Jugoslaviji namjerno prešućivalo.

Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog Dana žena, 8. ožujka.

(Ne)djela govore o njegovom načinu vladanja

Stvorena je atmosfera u kojoj partija može pogriješiti, ali vođa ne, što se najbolje vidjelo tijekom obračuna Tito-Ranković, 1966. godine. Pritom se zaboravilo da je zapravo Tito stvorio Rankovića i njemu dao zloglasne jugoslavenske tajne službe u ruke, najprije OZNU, a onda i UDBA-u, a ne obrnuto.

Čitav je niz primjera koji dokazuju da se u Jugoslaviji ništa nije događalo, a da o tome presudnu riječ nije dao Josip Broz.

Obračun s hrvatskim proljećem, prije toga Goli otok, a još prije svega toga, odmah nakon Drugog svjetskog rata, pokolj na Bleiburgu, zapravo su najbolja svjedočanstva o karakteru vladavine Josipa Broza Tita koga neki i danas slave kao velikog lidera i vizionara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.