Foto: Thinkstock

Građanska inicijativa Narod odlučuje najavila je da će pokrenuti prikupljanje potpisa za izmjenu izbornog zakona od 13. do 27. svibnja 2018 godine, a mnogi se pitaju koliko će potpisa biti potrebno kako bi bio pokrenuti referendum o izmjeni izbornog sustava.

Naime, na prošlom pokušaju pokretanja referenduma, 2014. godine pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” bilo je prikupljeno 380 649 potpisa što tada po Ustavnom sudu Republike Hrvatske nije bilo dovoljno, jer su naveli da je to manje od 10 posto registriranih birača – tj. da na dan 21. rujna u Republici Hrvatskoj su bila registrirana 4 042 522 birača, a 10 posto od toga je bilo 404 252 birača.

SDP-ov Bauk prevario birače: U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa, tvrdio da to nije 10% birača

Referendum o promjeni izbornog sustava: Baukove manipulacije brojem birača

Važno se prisjetiti kako je za vrijeme mandata Arsena Bauka u Ministarstvu uprave “U ime obitelji” prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna.

SDP-ov Bauk prevario birače: U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa, tvrdio da to nije 10% birača

Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.

 

Na temelju čega je Ustavni sud potvrdio Baukovu brojku?

„Mi smo za broj birača naveli tri evidencije koje mogu biti osnova za određivanje broja birača”, odgovorio je Bauk 2014. u Poligrafu Hrvatskog radija odvjetniku Krešimiru Planiniću, pravnom stručnjaku udruge U ime obitelji. Planinić je Bauka tada upitao: “Čemu dva popisa birača? (…) Trenutno imamo jedan broj u registru i jedan broj koji se svako malo izvlači i ustvrdi se da je to stvaran broj birača”.

“Jedna je evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova”, naveo je tada Bauk, “drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376.000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346.000 birača“, te je dodao kako se Ustavni sud od te tri brojke odlučio za “brojku od 404.000”.

Ustavni sud doista je prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.

> Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava

U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača, te radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Aktualni broj ljudi s pravom glasa

Već prije posljednjih parlamentarnih izbora 2016. godine, Ministarstvo uprave je u popis birača unijelo 3 799 609 ljudi s prebivalištem i 59 409 ljudi bez prebivališta, ali je prema istom ministarstvu na lokalnim izborima 2017. godine biratui moglo 3 719 182 birača. Po demografu dr. Stjepanu Štercu u Hrvatskoj ima najviše 3,2 do 3,3 milijuna stanovnika s pravom glasa što odgovara legitimnoj razlici od 150 000, ako se usporedi s podacima Državnog zavoda za statistiku prema kojem birača ima oko 3,5 milijuna, a smanjivanje brojke u Ministarstvu uprave također se polako približava broju Državnog zavoda za statistiku.

Kada će se znati potreban broj?

S obzirom da su od 2014. godine održani dvoji parlamentarni i predsjednički izbori, danas su šanse na strani statistike koju zagovaraju stručnjaci poput dr. Šterca i predstavnika udruga poput dr. Željke Markić i dr. Natalije Kanački iz udruge U ime obitelji, jer je teško zamisliti kako će Ministarstvo uprave opravdano povećati brojku, a ministarstvo unutarnjih poslova opravdano zadržati 4 godine staru statistiku, s obzirom na sređivanje potpisa koja se dogodila smjenom vlasti, ali i nažalost, masovno iseljavanje mladih pa i cijelih obitelji u zemlje zapadne Europe.

Uostalom, Ustavni sud je odredio kako ministarstvo uprave mora objaviti na prvi dan prikupljanja potpisa u 00:00 broj birača registriranih u registru i koliko iznosi 10 posto od tog broja. Registar birača se sastoji od evidencije birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, evidencije birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i evidencije birača drugih država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj, s tim da se po Ustavu potpisi za raspisivanje referenduma smiju prikupljati samo na području Republike Hrvatske stoga se pod ukupnim brojem birača u Republici Hrvatsko smatra broj punoljetnih hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj upisan u evidenciju birača, kao dio registra birača.

Ako bi građanska inicijativa Narod odlučuje prikupila onoliko koliko je prikupila udruga U ime obitelji, oko 380 000 potpisa – referendum bi tada trebao biti pokrenut.

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

Izvor: narod.hr