Glasnogovornik hrvatske misije pri EU: ‘Pod hrvatskim predsjedanjem nastavlja se postupak protiv Mađarske i Poljske’

Foto: snimka zaslona

Kako smo već pisali, Europski parlament je na sjednici 16. siječnja ove godine usvojio Rezoluciju o saslušanjima u tijeku u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a (Ugovora EU) u pogledu Poljske i Mađarske. EU naime tvrdi kako ove dvije zemlje imaju problem s vladavinom prava oko čega postoji spor koji traje godinama.

Mađarska je najviše napadana zbog usvajanja zakon glede inozemnog financiranja nevladinih organizacija, a Poljska zbog reforme pravosuđa.

Naime, 2018. godine poljska vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) preuzela je putem izmjena zakona i smjena dužnosnika de facto kontrolu nad pravosuđem, uključujući Ustavni sud i tužiteljstvo, koje je odgovaralo ministru pravosuđa, a sve kako bi lustrirali suce iz komunističkog sistema. U konačnici, Poljska je stopirala reformu pravosuđa no s njom je ponovno krenula nakon što je 2019. godine stranka Pravo i pravda trijumfirala na europarlamentarnim i parlamentarnim izborima.

Europski parlament je rezoluciju izglasovao s 446 glasova za, 178 protiv, a 41 europarlamentarni zastupnik bio je suzdržan, te u njoj između ostaloga apelira na hrvatsko predsjedništvo i ostala predstojeća predsjedništva da saslušanja organiziraju redovito. Inače za rezoluciju su glasovali svi zastupnici iz kvote SDP-a i HDZ-a, dok su Mislav Kolakušić i svi HDZ-ovi europarlamentarci bili suzdržani. Protiv usvajanja rezolucije glasovao je Ivan Vilibor Sinčić.

U slučaju aktiviranja prvog stavka sedmog članka Ugovora EU-a, EU bi mogla suspendirati prava Mađarske i Poljske, uključujući i pravo glasa predstavnicima vlada u Vijeću EU-a. Taj je članak moguće aktivirati ukoliko se utvrdi da zemlja članica krši članak 2. Ugovora EU-a koji glasi: “Unija se temelji na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava osoba koje pripadaju manjinama. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost te ravnopravnost žena i muškaraca”.

Na pitanje novinara Euronewsa i Euractiv.hr što Hrvatska kao predsjedavajuća kani poduzeti, odgovorio je Bruno Lopandić, glasnogovornik hrvatske misije pri EU. U pisanom tekstu navodi:

“Pod hrvatskim predsjedanjem može se očekivati nastavak postupaka pokrenutih po čl. 7(1) UEU za Poljsku i Mađarsku. Sadržaj, format i učestalost takvih tih rasprava utvrđuje se u konzultacijama sa svim partnerima u Vijeću i Europskom komisijom koja pažljivo prati razvoj događaja u tim zemljama. Hrvatska se uvijek zalagala za konstruktivni i kontinuirani dijalog oko vladavine prava s Poljskom i s Mađarskom u sklopu Vijeća, radi rješavanja spornih pitanja i uklanjanja uočenih slabosti u vladavini prava.

>Viktor Orban: ‘Soroseva mreža preko Europskog parlamenta cenzurira Mađarsku i Poljsku’

>Orban razmišlja o napuštanju EPP-a i preuzimanju glavne uloge u Europskim konzervativcima i reformistima

Glavni smisao postupaka i mehanizama koje imamo u EU trebao bi biti prevencija i otklanjanje nedostataka u državama članicama, te iznalaženje zadovoljavajućih i prihvatljivih rješenja kroz argumentirani dijalog i obostrano uvažavanje, što je bitno za očuvanje europskog jedinstva. Vladavina prava ugrađena je u temelje nastanka i djelovanja Unije kao zajednice vrijednosti, u kojoj se demokracija, ljudskih prava i vladavina prava poštuju i štite. To je zajednička odgovornost Unije i država članica pojedinačno. Hrvatska je tu zadaću iznimno ozbiljno shvatila i tijekom svojeg pristupnog procesa provela potrebne reforme.

U programu i prioritetima hrvatskog predsjedanja prepoznata je važnost promicanja sveobuhvatnog promicanja vladavine prava, radi jačanja i zaštite temeljnih vrijednosti Unije, što Uniju čini snažnijom”, stoji u odgovoru Lopandića uz dodatak Euronewsa da je hrvatska pozicija “da smisao procedure inicirane Člankom 7(1) ne bi trebao biti sankcioniranje zemalja u kojima postoje takve slabosti”.

O tome koliko su vjerodostojne optužbe na račun Mađarske i Poljske, za Narod.hr je govorila bivša hrvatska europarlamentarka Marijana Petir.

“Mađarska i Poljska nemaju znatno većih problema s vladavinom prava od bilo koje druge države članice EU-a. Raspravu o te dvije države potaknuli su socijalisti i liberali u Europskom parlamentu koji su oporba u tim državama članicama koristeći tako EU razinu za borbu protiv svojih neistomišljenika na nacionalnoj razini.

Smatram da Hrvatska treba prihvatiti zahtjev mađarske Vlade podnesen Europskom Vijeću i tijekom svog predsjedanja okončati postupak protiv Mađarske i Poljske jer se čini da je ovo postupak koji nema kraja te da mu nije cilj ukazati na propuste tamo gdje ih ima i ispraviti ih, već se sustavno događa diskreditiranje i kažnjavanje ove dvije države članice čime se izravno šteti njihovim građanima”, istaknula je Petir.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Euractiv