U trenutku kada se političari i udruge lijevo-liberalne scene natječu tko će više istaknuti da Istanbulska konvencija nema veze s rodnom ideologijom, Narod.hr donosi izjavu Gordana Bosanca, LGBT aktivista (Centar za mirovne studije) iz 2008. kada je za Jutarnji list komentirao pojam “rod” u Zakonu o suzbijanju diskriminacije:
“Da, u krajnoj liniji zabrana diskriminacije [na osnovi “roda”] značila bi da muškarac koji se osjeća kao žena može tražiti korištenje ženskog toaleta ili žensku kvotu pri zapošljavanju.”
Riječ je o Zakonu o suzbijanju diskriminacije kojeg je 2008. donio HDZ i koji sadrži odredbu (čl. 1.) o zabrani diskriminacije na temelju “rodnog identiteta”:
“Ovim se Zakonom (…) uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.”
Primjena ove odredbe u praksi dovodi do toga da, kao što navodi Bosanac, zabrana ulaska u ženski zahod muškarcu koji se izjašnjava da je žena može biti proglašena diskriminacijom.
Ista odredba o zabrani diskriminacije na temelju “roda”/ “rodnog identiteta” nalazi se i u Istanbulskoj konvenciji (čl. 4. 3.):
“Stranke će osigurati provedbu odredaba ove Konvencije, a osobito mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status.”
Dakle, iz navedenog se vrlo jasno vidi činjenica da Istanbulska konvencija sadrži ideologiju prema kojoj muškarac koji smatra da je žena može na osnovu zabrane “rodne” diskriminacije ući u ženske WC-e i druge prostorije namijenjene ženama, natjecati se u sportovima ženske kategorije, koristiti ženske kvote u zapošljavanju, i sl.
Zanimljivo je kako Sandra Benčić, također iz Centra za mirovne studije, danas suprotno od kolege Bosanca govori kako “rodna ideologija postoji kao što postoje otprilike i ljudi gušteri Davida Ickea”, tvrdeći da je to “koncept koji su vrlo fundamentalne konzervativne grupe izmislile da bi dale jedan obol i ženskim ljudskim pravima i pravima LGBT osoba”.
Primjera neugodnih i opasnih situacija gdje su žene bile izložene diskriminaciji i nasilju zbog rodne ideologije ima puno, ovo su samo neke od njih:
-
Kanađanin Christopher Hambrook se u 2012. lažno predstavljao kao “transrodna žena” imenom Jessica kako bi dobio pristup skloništima za žene žrtve nasilja u gradu Ontariu te ih seksualno napastovao (http://torontosun.com/2014/02/15/a-sex-predators-sick-deception/wcm/127b4003-d06d-489d-9679-861651dd3160);
-
Sean Smith, muškarac koji se predstavljao kao žena imena Shauna Patricia Smith, ulazio je legalno je u ženske garderobe lanca Target i fotografirao žene dok se presvlače, te je uhićen zbog fotografiranja 18-godišnje djevojke u Targetovom dućanu u gradu Idaho Falls u SAD-u (https://www.nytimes.com/2016/07/15/us/target-transgender-idaho-voyeurism.html);
-
Fallon Fox, borac u mješovitim borilačkim vještinama (MMA), muškarac koji se izjašnjava kao žena, zadao je 2015. godine u ženskoj kategoriji svojoj ženskoj protivnici potres mozga i prijelom orbite (https://narod.hr/sport/zamke-rodne-ideologije-3-fallon-fox-roden-kao-muskarac-zadao-svojoj-zenskoj-protivnici-potres-mozga-i-prijelom-orbite);
Tekst se nastavlja ispod oglasa -
Lisa Stickles ostala je šokirana te doživjela veliku neugodnost u trgovini Ross u Mesquiteu (New Mexico, SAD) kada je u ženskoj garderobi čula muški glas. Odmah je napustila garderobu te sa situacijom upoznala upravitelja na što je on odgovorio kako se “on [muškarac u garderobi] predstavio danas kao žena” te da “ako se osjeća neugodno s njim u garderobi mora pričekati da on završi” (http://dfw.cbslocal.com/2016/05/17/shopper-upset-man-allowed-to-use-womens-dressing-room-in-ross/).
Osim ovakvih situacija, Istanbulska konvencija donosi i obavezu podučavanja koncepta “roda” na svim razinama obrazovanja (čl. 14. 1) i u medijima te sportskim okruženjima (čl. 14. 2).
Trenutna odredba Zakona o suzbijanju diskriminacije prema kojoj osoba može biti diskriminirana na temelju “roda” i “rodnog identiteta” već sada dovodi u opasnost žene u Hrvatskoj jer bi se kao diskriminatorno postupanje mogle tumačiti situacije nedopuštanja korištenja ženskih prostorija od strane muškaraca na temelju njihovog tzv. “rodnog identiteta”. Još veću opasnost i nesigurnost prouzročila bi ratifikacija Istanbulske konvencije, s obzirom da kao međunarodni ugovor prema Ustavu Republike Hrvatske ima veću pravnu snagu od zakona.
Bosanac – jedan od voditelja neuspješne kampanje protiv referenduma o braku
Podsjetimo, tijekom kampanje protiv referenduma o braku Gordan Bosanac iznosio je u medijima niz neistina i o U ime obitelji i o Željki Markić. Metodologija kampanje protiv referenduma o braku sastojala se u etiketiranju, stigmatiziranju i blaćenju neistomišljenika, dok je Bosanca izbjegavao svaku argumentiranu raspravu. Ispred kampanje “Građani glasaju protiv” u jednoj od emisija izjavio je: “Smatramo da je čitav ovaj referendum u stvari jedna manipulacija građana koja je pod krinkom ideje zaštite braka u stvari želi ‘prošvercati’ neka puno ozbiljnija pitanja kao što su, na primjer, kampanja za zahtjev zabrane pobačaja ili kampanja oko zabrane medicinski potpomognute oplodnje”.
Bosanac je predstavnici građanske inicijative “U ime obitelji” Željki Markić poručio da vrati privatni novac u državni proračun ako referendumom ne uspije zaštititi brak kao zajednicu žene i muškarca. Referendum je prošao, u Ustav je unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene, a Bosanac nakon toga nije predložio da sredstva poreznih obveznika uložena u kampanju protiv referenduma o braku budu vraćena u proračun.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.