Sve zemlje na balkanskoj migrantskoj ruti moraju se dogovoriti oko protočnosti svojih granica i izbjeći incidente koji bi narušili sigurnost i njihove odnose, suglasili su se u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor.
Slovenija je u srijedu počela postavljati bodljikavu žicu na granici prema Hrvatskoj smatrajući da bi Hrvatska ponovno mogla puštati migrante preko zelene granice. Između dvije zemlje izbio je spor zbog toga što je dio slovenske ograde postavljen na hrvatskom teritoriju.
Protočnost treba regulirati tako da ne dovede do ugrožavanja sigurnosti tih država i njihovih susjeda, istaknuo je Pahor na zajedničkoj konferenciji za novinare s Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica je dodala da se Hrvatska i Slovenija potpuno slažu da se ne dopuste nikakvi incidenti koji bi narušili njihove odnose.
“O bilo kojem potezu moramo razgovarati otvoreno, prije svega vlade i ministarstva”.
Dvoje predsjednika nije pred novinarima komentiralo postavljanje žice, a pitanja na konferenciji za novinare nisu bila dopuštena.
Pahor tvrdi da ponašanje Slovenije ima veze “samo s boljim reguliranjem migrantske krize” i motivirano je smanjenom protočnosti na granici s Austrijom. “To od slovenskih vlasti zahtijeva da približno tako regulira protočnost na hrvatsko-slovenskoj granici, a od hrvatskih vlasti protočnost na granici sa Srbijom”, rekao je Pahor.
Dodao je da je za uspješno i humano rješenje migrantske krize važan dogovor svih zemalja na balkanskoj ruti, čiji će se čelnici krajem studenoga sastati u Zagrebu na summitu procesa Brdo-Brijuni.
“Svi lideri moraju shvatiti da to moramo riješiti zajedno, a ne jedan na račun drugoga. To je loše, a dogovor je jedino dobro rješenje. Moramo to učiniti zbog migranata, naših građana i sigurnosti u regiji”, istaknuo je.
Sastanak na vrhu Brdo-Brijuni: Dolaze Biden, Merkel, Hollande, Fischer i Tusk
Sastanak na vrhu Brdo-Brijuni, na koji dolazi američki potpredsjednik Joe Biden, trebao bi regiju jače vezati uz Zapad i ubrzati integracije zemalja jugoistočne Europe u EU i NATO. Na njega su pozvani njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski i austrijski predsjednik Francois Hollande i Hans Fischer te predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
“Dolazak Bidena i drugih čelnika i partnera pokazuje da se o budućnosti ovoga prostora ne odlučuje negdje drugdje, nego ovdje, da se razgovara s nama, a ne o nama”, rekla je Grabar-Kitarović. “Hrvatska i Slovenija u tome imaju vodeću ulogu”, dodala je.
Pahor smatra da se radi o “vrhunskom političkom događaju”, ne samo za jugoistok Europe. “Želimo mir, sigurnost i dogovor oko problema kako ne bi došlo do incidenata koji bi utjecali na proeuropsku orijentaciju tog prostora”, istaknuo je.
Drugi čovjek SAD-a sudjelovat će 25. studenoga na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju. Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkakao je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.
Na Pantovčaku kažu da se radi o strateškom sastanku koji bi hrvatsko susjedstvo trebao približiti Zapadu i velikom povratku SAD-a na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
