Grabar-Kitarović i senator Seselja o trgovinskim vezama Australije i Hrvatske

Foto: fah

Trgovinske veze između Hrvatske i Australije nisu tako snažne kako bi mogle biti, ali na vrlo snažnim vezama među ljudima moguće je graditi na obostranu korist dviju nacija, rekli su u utorak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i senator australskog podrijetla Zed Seselja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sastanak je održan na rubu Treće poslovne konferencije MEETING G2.3, organizirane u svrhu poslovnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, a otvorila ju je predsjednica pozivom na demografsku obnovu zemlje i zaustavljanje iseljavanja.

“Razgovarali smo o tome kako nastaviti našu suradnju, posebno u području gospodarstva, investicija, trgovine i veza između hrvatske iseljeničke zajednice Australije i Hrvatske”, rekla je predsjednica.

Australac hrvatskog podrijetla izabran 2013. u Senat kao član Liberalne stranke, Seselja je u Zagrebu bio jedan od govornika na konferenciji i napomenuo je da je više od 130.000 stanovnika hrvatskog podrijetla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Trgovinske veze nisu tako snažne kakve bi trebale biti, ali veze između ljudi jako su, jako snažne”, rekao je Seselja u izjavi novinarima.

Smatra da je konferencija u Zagrebu prigoda za povezivanje ljudi koji imaju veze s Hrvatskom bilo vlastitim rođenjem, ili podrijetlom roditelja, baka i djedova.

“To je nešto na čemu možemo mnogo graditi kako bismo osigurali da obje nacije mogu vrlo mnogo dobiti iz tog vrlo važnog odnosa”, rekao je Seselja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iseljeništvo je u poslovnom smislu za Hrvatsku “iznimno bitno”, jer “iseljenici su među najvećim investitorima u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica u izjavi novinarima.

Istaknula je da za svojih putovanja po državama u kojima postoji i najmanja iseljenička hrvatska zajednica s njima održava sastanke kako bi saslušala njihove probleme i potaknula državnu upravu da pomogne rješavati neka pitanja, ali i ohrabrila povezivanja njihovih gospodarstava s hrvatskim.

Zaustaviti trend iseljavanja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iseljenici imaju interes i povratka, a Hrvatskoj osim ulaganjima mogu pomoći i iskustvom zemalja koje su imale sreću da tržišno gospodarstvo i demokraciju imaju dulje od Hrvatske, naglasila je predsjednica.

Iseljenici mogu pomoći u rješavanju strukturnih problema kako bi Hrvatska unaprijedila ulagačku klimu i općenito gospodarsko poslovanje učinila konkurentnijim.

“Na tom tragu pozivam i vas da nam budete suradnici u ostvarenju gospodarskog rasta, da zadržimo našu mladost u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica u svome govoru.

U njemu je istaknula da je Hrvatska izašla iz recesije i gospodarski rast je počeo ali prosječni građanin nije još osjetio taj napredak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj postoji gospodarski rast i razlozi za optimizam, ali je i “puno zadaća pred nama”, rekla je predsjednica.

Smatra da hrvatsko društvo i državu treba učiniti prijemčivima za “sigurno ulaganje”, u koje će se sama država što je moguće manje miješati, osim u elementima kako bi se osiguralo poslovanje “bez korupcije”.

Predsjednica vjeruje da će se trend iseljavanja smanjiti i da će se mladi ljudi početi vraćati kada se reformama riješe strukturni problemi i steknu pretpostavke za dobar život mladih obitelji.

U tome mogu pomoći iseljenici svojim iskustvima, a jačanju pozicije Hrvatske u svijetu mogu pomoći vrhunski sportaši jer promiču pozitivnu sliku o Hrvatskoj kao talentiranoj državi, rekla je.

Uvodne riječi na poslovnoj konferenciji održali su Josip Hrgetić, direktor projekta MG2 koji je istaknuo da “više jednostavno nema vremena” i da je uključenje iseljeništva prioritet današnje Hrvatske, a kao pozitivan primjer istaknuo je dijasporu Irske i Islanda.

“Sada je vrijeme, sada je najbolje vrijeme”, rekao je.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić govorila je o gospodarskoj diplomaciji koja djeluje u tom cilju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.