Trgovinske veze između Hrvatske i Australije nisu tako snažne kako bi mogle biti, ali na vrlo snažnim vezama među ljudima moguće je graditi na obostranu korist dviju nacija, rekli su u utorak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i senator australskog podrijetla Zed Seselja.
Sastanak je održan na rubu Treće poslovne konferencije MEETING G2.3, organizirane u svrhu poslovnog povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, a otvorila ju je predsjednica pozivom na demografsku obnovu zemlje i zaustavljanje iseljavanja.
“Razgovarali smo o tome kako nastaviti našu suradnju, posebno u području gospodarstva, investicija, trgovine i veza između hrvatske iseljeničke zajednice Australije i Hrvatske”, rekla je predsjednica.
Australac hrvatskog podrijetla izabran 2013. u Senat kao član Liberalne stranke, Seselja je u Zagrebu bio jedan od govornika na konferenciji i napomenuo je da je više od 130.000 stanovnika hrvatskog podrijetla.
“Trgovinske veze nisu tako snažne kakve bi trebale biti, ali veze između ljudi jako su, jako snažne”, rekao je Seselja u izjavi novinarima.
Smatra da je konferencija u Zagrebu prigoda za povezivanje ljudi koji imaju veze s Hrvatskom bilo vlastitim rođenjem, ili podrijetlom roditelja, baka i djedova.
“To je nešto na čemu možemo mnogo graditi kako bismo osigurali da obje nacije mogu vrlo mnogo dobiti iz tog vrlo važnog odnosa”, rekao je Seselja.
Iseljeništvo je u poslovnom smislu za Hrvatsku “iznimno bitno”, jer “iseljenici su među najvećim investitorima u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica u izjavi novinarima.
Istaknula je da za svojih putovanja po državama u kojima postoji i najmanja iseljenička hrvatska zajednica s njima održava sastanke kako bi saslušala njihove probleme i potaknula državnu upravu da pomogne rješavati neka pitanja, ali i ohrabrila povezivanja njihovih gospodarstava s hrvatskim.
Zaustaviti trend iseljavanja
Iseljenici imaju interes i povratka, a Hrvatskoj osim ulaganjima mogu pomoći i iskustvom zemalja koje su imale sreću da tržišno gospodarstvo i demokraciju imaju dulje od Hrvatske, naglasila je predsjednica.
Iseljenici mogu pomoći u rješavanju strukturnih problema kako bi Hrvatska unaprijedila ulagačku klimu i općenito gospodarsko poslovanje učinila konkurentnijim.
“Na tom tragu pozivam i vas da nam budete suradnici u ostvarenju gospodarskog rasta, da zadržimo našu mladost u Hrvatskoj”, rekla je predsjednica u svome govoru.
U njemu je istaknula da je Hrvatska izašla iz recesije i gospodarski rast je počeo ali prosječni građanin nije još osjetio taj napredak.
U Hrvatskoj postoji gospodarski rast i razlozi za optimizam, ali je i “puno zadaća pred nama”, rekla je predsjednica.
Smatra da hrvatsko društvo i državu treba učiniti prijemčivima za “sigurno ulaganje”, u koje će se sama država što je moguće manje miješati, osim u elementima kako bi se osiguralo poslovanje “bez korupcije”.
Predsjednica vjeruje da će se trend iseljavanja smanjiti i da će se mladi ljudi početi vraćati kada se reformama riješe strukturni problemi i steknu pretpostavke za dobar život mladih obitelji.
U tome mogu pomoći iseljenici svojim iskustvima, a jačanju pozicije Hrvatske u svijetu mogu pomoći vrhunski sportaši jer promiču pozitivnu sliku o Hrvatskoj kao talentiranoj državi, rekla je.
Uvodne riječi na poslovnoj konferenciji održali su Josip Hrgetić, direktor projekta MG2 koji je istaknuo da “više jednostavno nema vremena” i da je uključenje iseljeništva prioritet današnje Hrvatske, a kao pozitivan primjer istaknuo je dijasporu Irske i Islanda.
“Sada je vrijeme, sada je najbolje vrijeme”, rekao je.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić govorila je o gospodarskoj diplomaciji koja djeluje u tom cilju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: hina/em
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.