Grabar-Kitarović: ‘Za rezultate popisa krivi smo svi iz politike, medija, obrazovanja’

kolinda grabar-kitarović
Foto: Snimka zaslona

‘Nažalost, moram reći da uopće nisam iznenađena ovim rezultatima zadnjeg popisa stanovništva’, ističe bivša predsjednica Kolinca Grabar-Kitarović.

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Istog datuma Hrvatske je 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja. Što o današnjoj obljetnici, ali i stanju Hrvatske 30. godina kasnije kaže bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za RTL.

> Velika čast: Grabar-Kitarović predsjednica Povjerenstva za izbor domaćina OI-ja

Sjećam se upravo tog trenutka kada su na večernjim vijestima krenula se redati imena država koje su nas toga dana priznale i kako se vani čula pucnjava, slavlje. Odmah sam znala zašto, nisam mislila da su se ponovno obnovile ratne aktivnosti u Zagrebu. U to sam vrijeme bila u Ministarstvu znanosti, tehnologije i informatike. Bila sam i apsolventica na fakultetu i bila sam baš kod prijateljice s fakulteta doma. Sjećam se koliko sam bila preplavljena tim pozitivnim osjećajima, radošću, ponosom i nadom.

O ulozi hrvatske diplomacije u tom priznanju

– Ona se kristalizira, međutim još uvijek ne znamo kolika je uloga bila. Diplomacija je definitivno bila tzv. druga hrvatska bojišnica. Naravno, ona nije bila toliko teška i opasna kao ona prva gdje su branitelji i svi ostali dali život i zdravlje za domovinu. Učinili su najviše za samostalnost naše Hrvatske. Moram isto tako dati i priznanje našim iseljenicima diljem svijeta. Oni su se silno borili, trudili, zalagali, radili su pritisak na svoje države. Da nije bilo njih sve bi to skupa išlo sporije u međunarodnoj javnosti. Moramo dati i priznanje svim prijateljima u diplomatskom i političkom životu drugih država. Naravno našim znanstvenicima, sportašima, uglednicima i svima koji su pisali peticije i građanima koji su promicali istinu o Hrvatskoj u svijetu. – ističe Grabar-Kitarović.

Mogu li građani biti zadovoljni državom koju imaju

– Mislim da nikada ne trebamo biti u potpunosti zadovoljni. Uvijek treba stremiti onom boljem i višem. Ja moram reći da kada je počeo rat u Hrvatskoj, bilo je teško zamisliti da ćemo 30. godina kasnije biti samostalna, oslobođena, reintegrirana država, članica EU i NATO-a.

– S druge strane, posebno ovo vrijeme pandemije koja je uzrokovala opću krizu u svijetu. Ipak nisam zadovoljna ovim stagniranjem, ne samo države nego i društva. Sveopćom raspravom, nedostatkom optimizma i ambicije, usudila bih se reći. Nekako nedostatkom vjere u sebe. Mislim da možemo bolje. Mislim da nam svima fali ambicije kao društvu. Kao društvo smo otporni na promjene.

– Nažalost, moram reći da uopće nisam iznenađena ovim rezultatima zadnjeg popisa stanovništva. Krivi smo svi mi zajedno u politici zadnjih desetljeća, i u medijima i u obrazovanju, javnosti.

O osobnoj odgovornosti

Naravno da osjećam i osobnu odgovornost. Da ja sam doista jedna od onih osoba koja je doista upirala prstom u taj problem, kao jedan od ključnih problema Hrvatske. Ono što je problematično, vi bez ljudi, naravno, država nisu granice nego su ljudi, bez ljudi nema niti radne snage. Kako ćemo zarađivati za mirovinski sustav, za zdravstvo? Idemo prema nekoj stagnaciji u budućnosti jer da bi smo imali gospodarski napredak trebamo imati i demografsku obnovu.

Jedan od ključnih razloga odlaska ljudi je klima u društvu koja je vrlo pesimistična. Vlada malodušje, nedostatak optimizma, ali i nedostatak povjerenja u institucije.

Razgovarala sam s puno mladih ljudi koji su otišli ili odrastali u iseljeništvu. Rekli su mi da nije ček ni plaća problem. Oni bi se vratili i nadoknadili taj manjak kad živiš u svojoj državi, ali je problem upravo to što im nitko ne može garantirati da će na natječaj na koji će se javiti biti izabrana najbolja osoba, a ne da je to mjesto već predodređeno za nekoga.

O vladi Andreja Plenkovića

Nije to na Vladi Andreja Plenkovića. Mi imamo negativne demografske trendove još od 80-ih i 90-ih godina posebno. Naravno i u 21. stoljeću isto tako. Dakle, problem je što nismo iz desetljeća u desetljeće nismo donosili ne samo određene demografske mjere koje su potrebne. Činjenica je i da se godinama donosi reforma obrazovanja koja je počela davno prije nego što je došla sadašnja Vlada na vlast. Tu snosimo kolektivnu odgovornost od samih početaka i prije osamostaljenja Hrvatske.

Na pitanje o tvrdnjama u kampanji da bi Hrvatska mogla biti najbogatija i najsretnija zemlja, a mladi imati 8000 eura plaće kaže:

– Nije mi žao što sam to rekla. Mi moramo biti ambiciozni. Mi moramo stremiti ka tih 8000 eura. Ako vi apriori kažete da je nešto nemoguće, onda vi to nikada ni nećete ostvariti. Ako si to zacrtate kao cilj to je realno i ostvarivo. – kaže Grabar-Kitarović.

– Zato što je to bilo rečeno u razgovoru s ozbiljnim državnicima s kojima sam razgovarala o tim programima razmjene gdje bi naši mladi išli na obuku i vraćali se u Hrvatsku i radili u tim određenim državama. Ono što sam ja htjela je pokrenuti konkretan projekt koji bi bio tek početak.

O ukidanju mjere roditelj – odgojitelj

Mjera je postala kontroverzna. Ovdje mislim da se gleda iz potpuno drugačije pozicije. Ja koja se bojim za jednakopravnost spolova mene tu najviše zabrinjava ta neformalna ekonomija koja nije plaćena. Prvenstveno ženama, neki i muškarci ostaju kod kuće, brinu se o obitelji. – objašnjava Grabar-Kitarović.

Taj rad mora biti kompenziran i to nije stvar konzervativne politike ili napredne, nego je to jednostavno stvar ostvarivanja prava svakog građana. Mislim da je treba sagledati iz drugačijeg kuta. Jer kada pojedinci preuzimaju posao, posebno žene, koji bi trebala raditi država ili lokalna uprava, a to je skrb i briga ne samo o djeci ili skrb o osobama koje se ne mogu brinuti o sebi zbog invaliditeta. Taj rad mora biti kompenziran. Tu mjeru gledam iz te pozicije.

O mandatu Zorana Milanovića i njegovim sukobima s premijerom

Bile su neobične zbog pandemije pa je teško o njima govoriti. Osim toga rekla sam da neću o svojim prethodnicima i o svom nasljedniku nikada govoriti.

Mislim da se svi skupa previše koncentriramo na taj ponos, posebno na te sukobe. Meni se isto događalo da bi rekla nešto što nije bilo u skladu s onime što je radila Vlada i onda se govorilo kako ja izazivam sukobe. Jednostavno bih rekla svoje mišljenje jer držim da predsjednik ili predsjednica, uz ograničene ovlasti, ipak treba biti korektor u društvu. Odnosi bi vjerojatno mogli biti bolji. Na njima dvojici je da to riješe, ali ne bismo se mi trebali toliko baviti jer imamo dovoljno problema.

Mene što trenutno brine su ove nove cijene energenata, kako će to građani plaćati. Brine me demografija, kako ćemo vratiti mlade ljude – naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/rtl.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.