Mnogi građani čije su kuće ili zgrade stradale u zagrebačkom i petrinjskom potresu nisu čekali da počne organizirana obnova, nego su sami obavili ili platili hitne sanacije. Povrat uloženog mogu tražiti od države, a dosad im je ukupno isplaćeno više od 60 milijuna kuna.
Nakon petrinjskog potresa, obitelj Knajs hitno je morala ukloniti dva dimnjaka koja su se srušila i probila krov njihove kuće.
– Najveći problem je bio to što je konstantno treslo, kiša je padala, krovovi su bili skliski i sve ostalo. Ja osobno nisam htio dati da se itko nestručan penje gore po krovu, nisam htio da netko zbog toga nastrada, govori Benjamin Knajs iz Petrinje.
Pa je angažirao ovlaštene izvođače radova. Trošak – 9 tisuća kuna. Nekoliko mjeseci poslije, podnio je zahtjev Ministarstvu, koje mu je taj novac vratilo. U ‘moru’ troškova, ovaj im je povrat mnogo značio.
– Naravno da je, jer obnova i dalje nije gotova, a meni se naknadno ustanovilo da još jedan dimnjak, znači treći koji mi je u stalnoj funkciji, da i njega treba kompletno sanirati. Tako da gledajte, svaka kuna treba, dodaje Knajs.
Više od 1700 građana dosad je dobilo povrat novca za sanaciju koju su sami platili nakon potresa. Ministarstvo je za tu namjenu isplatilo oko 25 milijuna kuna, a Fond, koji je taj posao nastavio, još 35.
– Redovna procedura kod isplate novčane pomoći je da su ljudi trebali izvesti radove, dokazati da su izveli sukladno podzakonskom aktu, sami to isfinancirali i sad traže povrat novca. Dakle, to su novčane naknade za hitne intervencije. To su vam zabatni zidovi, stubišta, okna, dizala, dimnjaci, ističe ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić.
Većina isplata koje je Fond dosad odobrio odnosi se na Zagreb i okolicu, dok su na području Sisačko-moslavačke zasad samo četiri.
– S tim da je tamo manji broj zahtjeva jer jedan dio zahtjeva koji se odnose na obiteljske kuće je preuzeo Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, a drugi dio koji se odnosi na višestambene zgrade i poslovne zgrade radi Ministarstvo. ističe načelnica Sektora za nadzor, zastupanje i žalbe Ministarstva graditeljstva Helga Svirčić.
Važno je istaknuti da je uz zahtjev potrebno predati i račune za izvedene radove. A njih dio građana s Banovine nema jer su posao na početku mahom obavljali volonteri. Zahtjevi se u Ministarstvu graditeljstva i dalje zaprimaju. – prenosi HRT.
> Znate li što zapravo uključuje konstrukcija obnova na potresom stradaloj Banovini?
> Obnova na Banovini: Što učiniti kada imate crvenu naljepnicu i hoće li vam država obnoviti dom?
