Gradonačelnica Petrinje: ‘Prioritet je obnova škola, jednu će graditi mađarska vlada ‘

Hoće li izmjene Zakona o obnovi napokon pokrenuti intenzivne radove na područjima pogođenima potresom? Kako će građani Banovine i Zagreba dočekati zimu u kontejnerima? Hoće li propasti gotovo 700 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, koji od prosinca stoje na računu države?

– Paket zakona koji pripremamo, ide za tim da radovi krenu, da uklonimo administrativne barijere, kako bi građevinska operativa bi na terenu mogla brže djelovati. Ovaj zakon, nadam se da će stupiti na snagu krajem listopada, istaknuo je potpredsjednik Vlade Boris Milošević gostujući u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”.

Dodao da je Zakon o obnovi donesen konsenzusom, da su svi išli s namjerom da se odmah poluče rezultati.

– To je sve počelo otežavati samo donošenje odluka, mi smo u Stožeru pokušali to riješiti. Vjerujem da ćemo imati i 600-tinjak kuća koje su obnovljene nekonstrukcijski. To je riječ o manjim zahvatima, ali ja to ne bih podcjenjivao.

– Zagrebačke financije su poznate, imali smo do sada fiktvni i čudni proračun. Grad Zagreb će svoj dio posla i financija osigurati, država će snositi 60%. SDP je preporučao u Sisačko-moslavačkoj županiji predlagao da se 100% plati, ističe SDP-ov Joško Klisović.

Klisović kaže da je previše vremena prošlo, da se zakonodavna procedura trebala puno prije pokrenuti.

– Problem jest u postojećim zakonima, no nismo čekali. Terenski smo ušli u pregovore s vlasnicima, veliki smo broj objekata uspjeli ukloniti. Vjerujem da će se izmjenama ubrzati otklanjanje, ističe gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes (HDZ).

Mora proći neko vrijeme da se shvati “što hoda, a što ne hoda” ističe Tomaševićev zamjenik Luka Korlaet.

– Ljudi ne žele otići iz Petrinje, na žalost ili na sreću, dodaje Komes ističući da se ljudi trebaju javiti kako bi iduću zimu dočekali u situaciji koja je povoljnija nego sada.

– Da se osvrnemo na sve procese, želimo napraviti bazu podataka koja je koncentrirana na nosive konstrukcije, na podatke o zgradama, koji će nama pomoći procijeniti rizik. Pozivamo građane, tamo gdje žive, da pomognu ispuniti taj upitnik pa ćemo mi to pokušati iskoristiti, ističe Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Boris Milošević ističe da nam neće propasti novac iz EU-a, a koji je namijenjen za sanaciju štete od potresa.

– Treba uzeti obzir da su zagrebački i petrinjski potres imali procjenu štete od 128 milijardi kuna. Prijavljeno je 433 prijave, to je nekih 9,4 milijardi kuna. Ugovori su sklopljeni, negdje je u fazi projektiranje, negdje su krenuli i radovi. Novac je tu, radi se na administativnoj obradi isplaćenih sredstava, ističe Boris Milošević.

Meni je mistično gdje se novac nalazi, to je meni pomalo čudno, dodaje Klisović, a to će ministar Zdravko Marić morati pojasniti, ističe.

– Ovaj zakon ne rješava odnos između Ministarstva i Fonda. Glavni ljudi koji trebaju o tome govoriti, njih nema ovdje. Trebali su doći i objasniti zašto obnova stoji.

Magdalena Komes kaže da im je sve u centru uništeno, da su im prioritet škole, da će mađarska vlada graditi jednu školu, a da će i jedna tvrtka graditi školu te se radi o zajmu Svjetske banke.

Klisović kaže da se Zagreb ne može ostaviti samog sebi jer daje oko 40% poreza cijeloj državi, no da se stvari pomiču prema naprijed.

– Mora postojati sinergija, bez obzira na političke razlike, između Vlade i lokalne samouprave. Država mora osigurati zakonsku podlogu, sigurno nitko neće ostati. Država je u nepunih godinu dana nešto više od 800 milijuna kuna. To zvuči kao veliki iznos, a ne vidi se možda toliko na terenu. Sve državne strukture su izašle kako bi pomogle i to će se nastaviti, dodaje Boris Milošević.

Atalić dodaje da ljudi ne žele otići s petrinjskog područja, da oni jednostavno jako vole tamo živjeti.

– Teško da netko ode i dva dana, a kamoli da odu zauvijek, ističe.

Izvor: narod.hr/hrt