Što znači posjet turskog predsjednika Erdogana Hrvatskoj u političkom i gospodarskom smislu? Kakvi su odnosi dviju zemalja danas? Kako će se razvijati buduća suradnja? U emisiji Domagoja Novokmeta analizirali su: Mate Granić, posebni savjetnik Predsjednice RH, Goran Beus-Richembergh, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, Zlatan Fröhlich, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća i prof. dr. sc. Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
“Ovo je bio jedan od najznačajnijih državničkih posjeta posljednjih godina”, rekao je Mate Granić. “Turski predsjednik dolazi u trenutku kada je Europska unija u krizi i kada se postavlja pitanje kako će ići daljnje proširenje, a nove zemlje članice ponekad stvaraju teškoće i nove kriterije i zahtjeve prema zemljama kandidatima”, rekao je Dejan Jović. Turska je zemlja koja nakon kraja Hladnog rata pokušava sebe staviti u centar vanjske politike i sama graditi veliki utjecaj, kazao je. Balkan u tom smislu ulazi u strategijski prioritet turske vanjske politike.
“Kada Turska igra na kartu Balkana, ona prije svega računa na tradicijske veze, na međusobno poznavanje, na razumijevanje i zajedničko povijesno iskustvo”, nadovezao se Goran Beus-Richembergh. “Hrvatska Tursku zanima jer je ona na onom rubu na kojem se događa njen geopolitički interes, prije svega pitanje dugoročnog rješenja u Bosni i Hercegovini, i s druge strane, Hrvatska je pokazala vrlo dobru volju prema turskoj pregovaračkoj poziciji”.
Pitanje dugoročne stabilnosti u Bosni i Hercegovini prokomentirao je i Granić. Rekao je kako je Turska odigrala izrazito pozitivnu ulogu u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i istaknuo da je prijateljstvo predsjednika Tuđmana i turskog predsjednika Demirela odigralo ključnu ulogu u zaustavljanju bošnjačko-hrvatskog rata. Jović se nadovezao rekavši da je Erdogan u vrijeme predsjednika Demirela bio u zatvoru. Objasnio je kako je sadašnja turska vanjska politika drugačija i vrlo kritična prema turskoj poziciji u 1990-ima.
Govoreći o sadašnjoj vanjskoj politici Turske, Beus-Richembergh rekao je da su kritike na njezin račun pomalo licemjerne. “Zaboravljamo dvije važne činjenice, prva je da su Berlin i Pariz, a onda i Bruxelles, prije sedam, osam godina blokirali razgovore o pristupu Turske i na taj način su dali vjetar u leđa nizu retrogradnih struja u Turskoj. Mislim da je to bila teška greška. Turska je danas u potpuno drugačijoj situaciji nego što je bila prije pet godina. Tada je Turska trebala Europu, a sada Europa treba Tursku”, dodao je.
Kontinuirani rast turskog gospodarstva, prokomentirao je Zlatan Fröhlich: “Oni puno ulažu u edukaciju, i u Turskoj i vani, rade vrlo dobre industrijske kooperacija s velikim koncernima iz zapadne Europe, proizvodnja automobila, imaju odličnu bazu poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, turizam su razvili do savršenstva”. Dodao je kako imaju više niša i nisu zemlja koja se oslanja na samo jedan sektor.
Gosti su se dotakli i izbjegličke krize. “Rješenje nije zatvaranje granica i osnaživanje Turske ili predsjednika Erdogana, nego je rješenje u napuštanju politike koja je ksenofobična”, rekao je Jović. “Turska ne razumije kako Europa ne može izaći na kraj sa upola manje izbjeglica, nego sama Turska”, dodao je. Prokomentirao je i demokratske standarde u zemlji za koje smatra da ih sada slaba Europska unija ne bi mogla mijenjati. Istaknuo je kako to nije samo pitanje odnosa prema medijima u Turskoj, već i neovisnosti sveučilišta, pravosuđa, manjinskih pitanja, ali i stila vladanja.
Rekao je i kako Turska u vanjskoj politici nije baš uspješna jer ima problema sa svim svojim susjedima. Ima i problem oko Sirije, problem s Izraelom, rat s Rusijom praktički, ima problem s Iranom… Granić se nadovezao i rekao da su mnoga redefiniranja u okviru tog cijelog prostora potrebna nakon što je postignut sporazum s Iranom.
Beus-Richembergh rekao je da je Hrvatska jedna od zemalja članica koja može zagovarati ulazak Turske u Europsku uniju i smanjiti razinu straha prema Turskoj. Smatra kako sadašnji veliki igrači poziciju Turske, ako jednoga dana postane članicom, vide jednaku svojoj.
