Dejan Jović (jugo)nostalgično: Jugoslavija je za mene bila domovina!

Jugoslavija
Foto: FaH/Montaža: Narod.hr

Popovčeve Novosti napravile su intervju s politologom Dejanom Jovićem koji je poznat po svom antihrvatskom i projugoslavenskom pogledu na hrvatsku povijest i sadašnjost. Jedna od njegovih izjava je i da je stvaranje hrvatske države bio ”retardiran projekt”. Jović je nedavno napisao knjigu o Jugoslaviji – ”Uvod u Jugoslaviju”, za koju je od Novosti dobio pohvale. Promocija knjige prošle je godine održana u Zagrebu, a ove godine u Beogradu. U intervjuu za Novosti Jović nije krio svoju naklonost prema Jugoslaviji u odnosu na demokratsku Hrvatsku, zemlju u kojoj živi i od koje živi. On je potvrdio da je Jugoslavija za njega bila domovina!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Ako postoji neko tko je svojim obrazovanjem, angažmanom i podrijetlom dan da napiše knjigu o Jugoslaviji to je sigurno Dejan Jović”, napisale su Novosti.

>Kandidat SDSS-a na EU-izborima Dejan Jović, složio se da je stvaranje Hrvatske bio retardiran projekt

Jugoslavija je za mene bila domovina!

”Jugoslavija je za mene bila domovina. Uža i šira – kazao je Jović precizirajući da je užu činila Hrvatska, a širu Jugoslavija, baš kao što su se učile i dvije himne: ‘Lijepa naša’ i ‘Hej, Slaveni’.

Jović je istaknuo kako koncept jugoslavenstva nije zaživio u potpunosti, te da tako nije zaživjela ni jugoslavenska nacija. Nju je Jović usporedio s današnjim manjinama (”ostalima”) u BiH. Naveo je i da postoji potreba za definiranjem identiteta u odnosu na Jugoslaviju. Tvrdi da postoji određeni strah od nje i da nema nikoga da je brani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao jedan od ključnih problema Jugoslavije navodi činjenicu da je nastala nakon Prvog svjetskog rata gdje je pola stanovništva bilo na jednoj strani u ratu, a pola na drugoj. Tvrdi da taj sukob nikad do kraja nije premašen i da se posljedice osjećaju i danas. Taj sukob se nastavio i u Drugom svjetskom ratu.

”Kako napraviti naciju od ljudi koji su međusobno ratovali i sami sebi napravili više žrtava nego okupatori” upitao je Jović.

>Dejan Jović napada Škoru, navija za Možemo

Jović o Titu

Jović se bavio i pitanjem Tita za kojega kaže da je pokušao kontrolirati sistem koji ga je stvorio. Ali i da je sistem imao problema s njim jer je bio moćan, no ipak nije bio svemoćan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Ustav iz 1974. kaže da on može biti izabran bez ograničenja mandata, s naglaskom na ‘može’, naglasio je Jović. Objasnivši i da je Tito morao trgovati, davati veća prava republikama otpuštajući tako dio svoje moći, kao i da su ga dizali u nebesa što je imao manje stvarne moći.

O napadima na Tita kaže da u Hrvatskoj zaboravljaju da je Hrvatima napravio ono što je Radić tražio, a nije mogao ostvariti – Republika plus Federacija. Te da je napravio Hrvatsku nakon NDH…

”Za Srbiju će reći da nije napravio mnogo, ali je obnovio državnost koja je bila ukinuta od 1918. do 1945. godine. U njegovo doba Srbi su živjeli u jednoj zemlji, a Kosovo je bilo u Srbiji, rekao je Jović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Dejan Jović čestita Plenkoviću i koristi za njegove oponente termin radikalna desnica

Tuđmana naziva ”Tito nakon Tita”

Zaključak mnogih koji su živjeli u Hrvatskoj nakon Tita je da je i poslije Tita bio Tito. Samo se zvao Franjo Tuđman. Jović napominje da se Tuđman pridružio Partiji 1942. godine.

”Smatrao je da su jugoslavenski komunisti obećali pravo naroda na samoodređenje, ali to nisu ostvarili i za to je krivio sistem a ne Tita”, kaže Jović. Spomenuo je i Tuđmanov intervju dan omladinskom listu Polet. Jović naglašava kako je Tuđman sebe u tom intervjuu opisao kao marksista.

”Ja sam hrvatski čovjek, marksist, revolucionar i povjesničar. Ideal su mi hrvatski komunisti koji su stradali u logoru Kerestinec i napisali: ‘Živjela sovjetska Hrvatska’.

Tvrdi da je Jugoslavija bila zemlja stalnih kompromisa

Jović se osvrnuo i na propast komunizma 1989. godine diljem svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Nismo učili mrziti se, ali je tema rata bila prilično prisutna. Suočavanje s prošlošću nije uvijek imalo svrhu da se nikad ne ponovi, nego da još jednom zavrtimo pa da vidimo što će se događati dalje”.

Istakao je i tezu povjesničara Dejana Đokića da je Jugoslavija ipak bila zemlja stalnih kompromisa, a ne sukoba kako mnogi vole gledati na nju.

”Danas, skoro 30 godina nakon završetka sukoba, ako se izuzme Kosovo, kao da su meta i odstojanje prema Jugoslaviji isti. Iste su stranke na vlasti i dalje identitete formiramo u odnosu na Jugoslaviju koje nema već tri desetljeća”.

>Dejan Jović hvali Milanovića i Plenkovića: Na čelu zemlje imamo dva sposobna političara, koji imaju neku kontrolu nad svojim biračima

Jović ne govori o ratu nego o “ratovima 90-ih” koji su bili, kaže ”inspirirani pljačkom”

Osvrnuo se i na nacionalizam, za kojega tvrdi da ga ranije nije bilo u tako izraženoj mjeri.

”Nacionalne države su u velikoj mjeri kroz obrazovni sistem utjecale na oblikovanje svijesti o kolektivnom ‘mi’ i drugom. Ta ideja novih nacionalnih država je možda sad snažnija nego prije 30 godina, ali ne proizvodi nasilje”, kaže Jović.

Pojašnjava da su 90-te bile godine konfuznog nacionalizma, a da su ratovi inspirirani drugim motivima, pljačkaškim. Uz želju da se zadrži država, odnosno da ne dođe do promjena u tajnim službama i administrativnom aparatu.

”Nasilje je proizlazilo iz kaosa i anarhije, a ne toliko ideje nacionalizma. Sada živimo u doba snažnijeg nacionalizma, konsolidiranijeg koji nije nužno nasilan. Stasala je generacija svjesna nacionalnog identiteta, što je produkt proteklih 30 godina”, tvrdi Jović. Jović se nada da novog rata neće biti. U tom smislu navodi uspjeh u BiH, ”gdje skoro 30 godina nije bilo pokušaja obnove rata”, tvrdi. ”Upravo toj generaciji ova knjiga je i namijenjena”, kaže Jović.

>Zagrebački branitelji Vukovara traže suspenziju i stegovni postupak protiv Jovića: Negira činjenicu da Srbi jesu agresori na Hrvatsku

Tko je Dejan Jović

Dejan Jović doktor je političkih znanosti i analitičar koji je bio savjetnik predsjedniku Ivi Josipoviću. Poznat je po svojim projugoslavenskim stavovima, a jedna od njegovih izjava bila je i da je ”stvaranje hrvatske države bio retardiran projekt”. Jović je 2020. godine bio kandidat SDSS-a na listi za Europski parlament.

Od 2004. do 2006. bio je posebni savjetnik ministra vanjskih poslova i europskih integracija, a od 2009. do 2014. godine bio je glavni analitičar Ive Josipovića. Josipović mu je uručio otkaz 2014. godine kada je u svom časopisu Politička misao objavio osobni komentar povodom škotskog referenduma o neovisnosti u kojem je zaključio kako je hrvatski referendum 1991. godine bio “vrlo ne liberalan” i da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima.

>Kandidat SDSS-a na EU-izborima Dejan Jović, složio se da je stvaranje Hrvatske bio retardiran projekt

Jović je u veljači 2019. godine čestitao Budimiru Lončaru na ”razbijanju” Hrvatskog generalskog zbora kojeg su napustili generali Ivan Tolj i Ivan Kapular zbog šutnje o odlikovanju bivšeg ministra vanjskih poslova SFRJ koji je najpoznatiji po uspješnom lobiranju za nametanje embarga Hrvatskoj glede nabave oružja u jeku velikosrpske agresije.

Jović je inače za vrijeme školovanja stipendije i potpore primao i od Britanske Akademije, Fondacije Carnegie, Umjetničkog i humanističkog vijeća te Otvorenog društva Georgea Sorosa.

Glavni je urednik časopisa Političkih misli koji je objavio rad o konzervativno-političkim pokretima u Hrvatskoj, a koji je sadržavao lažne informacije o udruzi ”U ime obitelji” te je član Hrvatskog politološkog društva.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.