Gospodar ‘ne-tema’, predsjednik Vlade i aktualni predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, superizbornu godinu dočekuje s popriličnom komocijom. Stranačku oporbu odavno je eutanazirao, u javnosti se nametnuo kako jedina garancija stabilnosti zemlje. Na vjetru one koju su vjerojatno mnogi čuli Ne bi glasao za HDZ, no koja je alternativa?, iako je sam Plenković svoju vladu rekonstruirao tko zna već koliko puta, njegov HDZ parlamentarne i europske izbore 2024. dočekuje u komotnoj situaciji. Za predsjedničke je druga priča.
Kako je ovaj diplomat, pravnik i političar koji se bolje osjeća u Bruxellesu nego u Zagrebu i koji je u HDZ ušao tek 2011. prokrčio svoj put do ove pozicije, krenuvši od Zrinjevca i Ministarstva vanjskih poslova, vođenja kampanje Mate Granića, diplomatske karijere u usponu, odbacivanja stranačkih oponenata…došao u situaciju da u HDZ-u za njega nema alternative?
Prije izbora, izbori u HDZ-u?
Naime, osim spomenutih izbora u superizbornoj 2024., u istoj bi godini, točnije u ožujku HDZ-ovci trebali izaći i na unutarstranačke izbore s obzirom na to da ovom vodstvu istječe četverogodišnji mandat.
Izbori za Europski parlament su u lipnju, a ovaj saziv Sabora konstituiran je 22.7.2020. godine. S obzirom na to da se parlamentarni izbori moraju održati u roku od 60 dana od tog datuma, izgledno je da ćemo na parlamentarne izbore u rujnu iduće godine.
Možda će vas zanimati
Plenković iznio teške optužbe protiv ljevice, za Most rekao da govore nebuloze, a Karamarka ne smatra konkurencijom
Premijer Andrej Plenković odgovarao je na pitanja novinara u Rijeci. Prilično je oštro komentirao napade iz oporbe.
Eutanizirao unutarstranačku oporbu
Hoće li Plenković u ožujku, kada mu istječe četiri godine mandata na čelu HDZ-a, raspisati unutarstranačke izbore? Gotovo sigurno hoće.
Naime, mijenjanje vodstva stranke uoči čak trojih izbora nije oportuno, no kakva je pozicija Andreja Plenkovića u stranci, promjene nisu izgledne.
Plenković bi tako mogao biti reizabrana na unutarstranačkim izborima u ožujku. Riječ je o vrlo realnoj situaciji jer je ovaj, kako mu ‘tepaju’ briselski ćato, uspio potpuno eutanazirati unutarstranačku oporbu.
Srednjostrujaški mediji postali su mu gotovo kao PR služba, tek se sporadično spomene slavonska HDZ-ova uzdanica Ivan Anušić kako nekakav kakav-takav oponent Plenkoviću u stranci.
Oni koji su mu ozbiljnije ranije kontrirali ili su izašli iz stranke, ili su nakon poraza na prošlim unutarstranačkim izborima poput Davora Ive Stiera i Mire Kovača postali nevidljivi.
Možda će vas zanimati
Kud GREVIO okom, tud Plenković skokom: Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica
Što se događalo od objave izvješća GREVIO-a do Plenkovićevog velikog predstavljanja paketa mjera za zaštitu žena i djece
U HDZ se učlanio tek 2011.
Sjetimo se stoga kako je tekao Plenkovićev put od Zrinjevca do neprikosnovenog vladara ‘stožerne’ stranke u koju se učlanio tek – 2011. godine.
‘Plenkovića sam tada upisala u HDZ zato što je htio na listu i u Sabor, isto kao i Božinovića, no rekla sam da neću stavljati nestranačke ljude na listu. On ne voli da ja to spominjem”, prisjetila se svojedobno Jadranka Kosor za Tportal u čijem je mandatu predsjednice HDZ-a Plenković upisan u stranku.
Komentirala je to nakon parlamentarnih izbora 2020. koje je Plenković raspisao u jeku korona krize riješivši se prije toga svih zvučnijih stranačkih oponenata. Nije više u igri bilo niti Tomislava Karamarka, niti Milijana Brkića, niti Mire Kovača, niti Davora Ive Stiera.
Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik koji je nekoć bio u HDZ-u i ‘pokazivao zube’ Plenkoviću, tada je već bio napustio stranku.
Možda će vas zanimati
Istanbulska konvencija ratificirana je zahvaljujući Plenkoviću: Sad se vide 'plodovi'
Zahvaljujući Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi uz podršku SDP-a Hrvatskoj je prije nekoliko godina nametnuta ratifikacija Istanbulske konvencije (IK)
Nestalo desno krilo
Ovi igrači desnog krila HDZ-a bili su navodna garancija stranci da će privući na parlamentarnim izborima glasače na terenu kojima europejski Plenković i nije baš po volji. No, Plenković je na parlamentarnim izborima 2020. dokazao da je riječ o fami. Izbore je dobio i bez desnog krila.
Stavio je doduše na listu i Kovača i Stiera koje je koji mjesec ranije potukao na unutarstranačkim izborima, no ovaj je dvojac u posljednje četiri godine nevidljiv.
U posljednje četiri godine Plenković je u Vladu dovlačio uglavnom mladu garnituru koja nema stranačke repove, ali niti profesionalnu pozadinu.
Napomenimo samo da je Vladu rekonstruirao toliko puta da valjda niti on sam ne pamti. Ta činjenica definitivno ne može biti jamac stabilnosti i sigurnosti koju Plenković propagira.
Kako je uopće tekla Plenkovićeva karijera?
Ona nekadašnja s faksa na posao, kod Plenkovića je značila da je diplomirao pravo 1993., s već 1994. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova. 1999. položio je i Diplomatsku akademiju te do 2011. brusi staž u diplomatskoj karijeri.
Nije na odmet spomenuti ulogu koju je u tome odigrao i Mate Granić, Tuđmanov ministar vanjskih poslova koji je mladom Plenkoviću 2000. godine povjerio i vođenje svoje kampanje za predsjedničke izbore.
Spomenimo samo da je ta kampanja bila i svojevrsni sraz njega i Karamarka s obzirom na to da je Plenković vodio Granićevu kampanju, a Karamarko onu Stjepana Mesića.
Bez obzira na Granićev neuspjeh, Plenković nastavlja svoj europski put. Početkom 2000-tih bio je član pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između
Hrvatske i Europske unije, od 2002. do 2005. zamjenik šefa hrvatske misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu potom do 2010. zamjenik hrvatskog veleposlanika u Francuskoj.
Potom je bio državni tajnik za europske integracije, a 2011. ulazi u HDZ i postaje saborskim zastupnikom.
S ulaskom u Europsku uniju, postaje zastupnik u Europskom parlamentu, a 2016. preuzima HDZ od Tomislava Karamarka i postaje premijerom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
