Grdešić s FPZG-a napada Domovinski pokret i tvrdi da je ‘bilo više koncentracijskih logora u Domovinskom ratu’

Foto: Facebook

“Domovinski pokret je stranka koja živi od straha i mržnje: evo jedna analiza na razini općina: Domovinski pokret osvaja veći postotak(na izborima za Sabor 2020) tamo gdje je pad broja Srba od 1991. do 2011. bio veći, tamo gdje je bilo manje stradalih u Drugom svjetskom ratu, tamo gdje je bilo manje ljudi koji su se otišli boriti na Sutjesku 1943, tamo gdje je udaljenost od Beograda manja, tamo gdje je udaljenost od Bruxellesa veća i tamo gdje je bilo više konc. logora u Domovinskom ratu”, objavio je na Facebooku doc. dr. sc. Marko Grdešić, docent na Fakultetu političkih znanosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Marko Grdešić?

O samom Marku Grdešiću nema previše detalja koji su dostupni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Diplomirao je na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Wisconsin Madison. 2019. je objavio knjigu “Oblik populizma: Srbija prije raspada Jugoslavije”. Kako navodi na svojoj stranici, ostali interesi su mu “šovinizam socijalne skrbi, stare socijalističke ekonomske rasprave iz Jugoslavije, prostornu analizu i klasike u političkoj ekonomiji”. Koautor je članka “Lijeve društveno-ekonomske politike: teme i pravci promišljanja” na stranicama Crvene, feminističke i lijevo orijentirane organizacije iz Sarajeva.

Sin je profesora dr.sc. Ivana Grdešića, dekana Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije, Libertas Međunarodnog Sveučilište, bivšeg veleposlanika Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ivan Grdešić bio je redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje je predavao Politički sustav Hrvatske, Političko odlučivanje, Lokalnu demokraciju i Komparativne javne politike. Također je predsjednik Središnjeg savjeta Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), što je političko savjetodavno tijelo SDP-a.

> Grabar-Kitarović o optužbama zbog doktorskog rada: ‘To je pokušaj moje diskreditacije’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uskraćivanje podrške Grabar-Kitarović

Ime Marka Grdešića spominjalo se kod navoda Jutarnjeg lista da tadađnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović piše doktorat na temu koja je već obrađena kod istog mentora. U tročlanom povjerenstvu koje je pripremilo izvještaj o doktorskoj tezi Grabar-Kitarović bilo je dvoje profesora FPZ-a – Siniša Tatalović i Lidija Kos Stanišić te prof. Grizold s ljubljanskog fakulteta, kojeg je Predsjednica i odabrala za mentora pri izradi doktorata. Velika većina članova Fakultetskog vijeća podržala je izvještaj tročlanog povjerenstva, a podršku su mu uskratila dvojica profesora Dejan Jović i docent Marko Grdešić.

“Ovakve insinuacije pokušaj su političke diskreditacije, a ponajviše teška uvreda znanstvenoj zajednici – posebice Fakultetu političkih znanosti, gdje je tema moje disertacije prošla potreban verifikacijski postupak, a predstoji i dodatna verifikacija na razini sveučilišta. Obrana radnje, kao i sama radnja, bit će dostupna široj javnosti za daljnje analize, a spremna sam već i u ovoj fazi javno objaviti nacrt doktorske radnje koji sam obranila pred komisijom”, stoji u odgovoru hrvatske predsjednice na upit Hine da komentira pisanje dnevnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je govorio o ljevici?

“Paradoksalno je da oni koji bi najviše trebali ljevicu, u njoj ne vide svog saveznika. Riječ je o onima najsiromašnijima, najslabije obrazovanima, najviše socijalno isključenima, odnosno deprivilegiranima. Njih desnica čvrsto drži za uzde preko nacionalističkog narativa, konstantnog podsjećanja na rat, demoniziranja Jugoslavije i agresivnog antikomunizma. Ljudi koji žive u istočnoj Slavoniji ili u dalmatinskom zaleđu trebali bi biti prirodna baza ljevice. Ali da bi se tako nešto dogodilo trebalo bi svakodnevno biti na terenu i raditi s njima. Drugim riječima, graditi bazu. To zahtijeva resurse i energičnost koju naš lijevi centar nema. Stoga kad primjerice govorimo o SDP-u, ta stranka ide linijom manjeg otpora, tako da predstavljaju uglavnom bogatiji sloj društva. Problem s tom strategijom je da se onda zastupa neki ‘građanski’ ideal politike, a protivnika se vidi u siromašnima. To je taj klasni prezir, prezir prema ‘primitivcima’ koji svako malo izbija iz našeg lijevog centra. Ne možete očekivati podršku od ljudi ako ih nazivate zatucanima”, rekao je u razgovoru za Novosti nakon posljednjih predsjedničkih izbora.

“SDP se već dugo ne nalazi na lijevom kolosijeku. U prvom krugu jedino je Katarina Peović suvislo artikulirala lijeve politike, vrijednosti i ciljeve. Te teme Milanović nije otvarao. On je govorio o potrebi za tolerancijom, o uvažavanju različitosti, o tome da ne trebamo inzistirati na jedinstvu po svaku cijenu. To je korektno, ali ljevica mora ići korak dalje. Ipak, Milanović bi mogao u vanjskoj politici napraviti neke iskorake. Mogao bi, poput bivšeg predsjednika Ive Josipovića, postaviti odnose sa susjednim zemljama na bolje temelje. Što se tiče ideoloških podjela u hrvatskom društvu, one su duboke. Blokovska podjela na dvije Hrvatske, prozapadnu i konzervativnu, traje od 1990-ih i teško da jedni predsjednički izbori to mogu promijeniti”, govorio je.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.