U Saboru, među ostalim, danas je na dnevnom redu Prijedlog Državnog proračuna za 2022. godinu kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Proračun su u Saboru predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić. Plenković je rekao da se prijedlog temelji na pozitivnim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva.
– Glavni smjer na kojem se temelji proračun za 2022. je preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, poručio je.
S obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, proračun je prilagođen i okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju skoro dvije godine, dodao je Plenković.
– Ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranju preduvjeta za brz gospodarski oporavak, što smo tijekom 2021. godine i dokazali, rekao je Plenković.
Rast BDP-a minimalno 9 posto
Između ostalog je naveo kako je realni BDP za prva tri kvartala bio približno 1,5 posto veći nego prije dvije godine, dakle, prije pandemije.
– Bilježimo i nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama, dodao je.
Najavio je da će gospodarski rast prema internim procjenama na Vladi biti minimalno 9 posto, a izgledno i viši.
– To znači da smo se nakon onog pada od 8,1 posto prošle godine, koji je izazvao promjenu trenda i rast javnog duga i manjak u proračunu, vrlo brzo vratili na putanju koju smo imali i koja nas je krasila prve četiri godine mandata, rekao je Plenković.
Premijer je naveo kako će glavni čimbenici rasta biti domaća potražnja, nastavak rasta izvoza, ubrzanje rasta investicija, a sve to skupa potpomognuto korištenjem europskih sredstava.
Poručio je da će voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti građana i učiniti sve da spriječe socijalnu frakturu kad god to mogu, pri čemu je prozvao one koji “fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve”.
– Želimo da proračun bude i u funkciji demografske revitalizacije. Želimo da ovaj proračun, vrlo jednostavno rečeno, ubrza rast, da jačamo otpornost, ubrzamo gospodarsku transformaciju, jačamo svoju sigurnost, ubrzamo strukturne reforme i jačamo dublju integraciju unutar EU-a, poručio je Plenković.
Rast BDP-a 4,4 posto za iduću godinu
Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić rekao je da je procjena rasta BDP-a za ovu godinu 9 posto, a za iduću godinu i iduće dvije godine nakon toga 4,4 posto. Uz stabilan doprinos osobne potrošnje, glavni pokretači postaju izvoz roba i usluga i investicije, dodao je.
Marić je rekao kako je prije izbijanja COVID-a Hrvatska, poglavito zadnje tri godine (2017., 2018. i 2019.), zabilježila proračunske viškove, suficit konsolidiranog proračuna opće države.
– Ti suficiti su bili zapravo glavni pokretači smanjivanja udjela javnog duga u BPD-u u četiri godine za gotovo 12 postotnih bodova. Sam COVID, jedna godina COVID-a 2020. digla je naš javni dug na 87,3 posto, rekao je Marić.
– Već ove godine mi ga ponovno vraćamo na silaznu putanju i u godinama koje slijede nastavljamo s tom silaznom putanjom, dodao je.
Burna prepirka Grmoje i Plenkovića
Uslijedile su replike zastupnika. Nikola Grmoja (Most) rekao je da trošak korupcije raste navodni rast BDP-a te da je neizbježan odlazak Plenkovića, kojeg je nazvao mecenom korupcije.
– Neopisivo je zadovoljstvo bilo izbaciti Most iz Vlade, odgovorio mu je Plenković, dodavši da se radi o najpokvarenijoj i najpopulističkijoj nakupini lokalnih aktera koja se igra nacionalne politike. Prozvao je Most zbog podrške prosvjed protiv anti COVID mjera.
– Podržavate prosvjed i nudite narodu što – ivermektin, lijek za životinje, za parazite kod životinja, rekao je.
– Tko i krade, on i laže, nitko iz Mosta nikad nije zagovarao bilo kakav lijek, odgovorio mu je Grmoja.
Miro Bulj (Most) upozorio je na inflaciju.
– Dok Europa dršće, Amerika strepi od inflacije, vi “high life”, k’o Lolek i Bolek, vi i ministar. Kao, sve cvita. A ulje je 16 kuna litra. Ljudi vrlo teško žive. Zdravstvo je u rasulu. Sve gore i gore je što se tiče standarda, rekao je Bulj.
Plenković je rekao kako mu je drago vidjeti Bulja ponovno u Saboru jer to znači da se testira i dobiva COVID potvrde, te da je cijela njegova priča “teatar apsurda, najniži populizam, demagogija”.
– Ljude zavodite i time rušite napore odvažnih, odgovornih ljudi i u zdravstvu i o znanosti koji ljudima upozoravaju na činjenicu da će nam korona za koji dan odnijeti 11 tisuća života, a vi se igrate s time ne biste li nešto u vašim populističkim manirama profitirali, rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Vlada ograničila cijene benzina te poručio da se rast cijena energenata nije osjetio na kućanstvima u Hrvatskoj.
– Mi se borimo za slobodu, a ne stožerokraciju. Mi se borimo za demokraciju, da ovaj Sabor odlučuje, a ne bal vampira na Pelješkom mostu kojim ste vi izrugivali cijeli narod Hrvatske, uzvratio je Bulj.
Zahtjevi za stanku
Peđa Grbin (SDP) na početku sjednice predložio je da se rasprava u ime klubova produlji na 15 minuta, što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković i prihvatio.
Prihvatio je i zahtjeve za stanku koje je zatražilo više klubova.
Zvonimir Troskot (Most) zatražio je dodatne konzultacije o proračunu jer ćemo “slušati hvalospjeve o rastu BDP-a”, ali se s druge strane neće dotaknuti važna stanka proračuna – korupcija.
– Europski parlament je izračunao, po konzervativnom pristupu, da Hrvatska gubi 10 milijardi dolara na trošak korupcije, 13,52 posto BDP-a. To znači da 60 milijardi kuna nestaje kroz korupciju, rekao je Troskot.
– Milijardu dolara smo platili ili ćemo platiti Rafalee. Da nema korupcije, danas bi možda letjelo 120 francuskih Rafalea ili američkih F-35 da štite hrvatsko nebo, dodao je.
– Hrvatski sociolozi su izračunali da smo već sada u zadnjih osam godina 310.000 ljudi poslali u Njemačkoj. Pa to nije bilo za 46 godina dok smo bili u Jugoslaviji! I kad preračunate to u monetarne termine, mi smo Njemačkoj poklonili cijeli jedan ovaj proračun kojeg ćemo danas ovdje raspravljati, rekao je Troskot.
Stanku je zatražila i Katarina Peović (Radnička fronta), koja je rekla da proračun izgleda apsolutno nestvarno.
– Izgleda da vladajući smatraju da će iduće godine nestati korona, da ćemo imati apsolutno riješene sve nepogode vezane uz obnovu, da nam znanost jako dobro stoji, a jedino što nam preostaje je da biramo boju 12 francuskih aviončića koje ćemo platiti skoro milijardu eura, rekla je Peović.
Istaknula je da se izdvajanja za zdravstvo u odnosu na planirani iznos ove godine smanjuju za više od 4 milijarde kuna, dok MORH-u proračun raste s planiranih skoro 5 na skoro 7 milijardi kuna.
Grbin je zatražio stanku da bi ukazali na stvari koje se ponavljaju, obrasce koji su u Hrvatskoj već šestu godinu isti – a to su obrasci koji govore da želimo činiti iste stvari, a od njih očekujemo različite rezultate.
– A svi znamo čega je to definicija, dodao je.
– RH je zemlja koja se nalazi u ozbiljnim problemima. Jedan od njih je smanjenje broja stanovnika, drugi je činjenica da mi kontinuirano ne uspijevamo izaći iz razvoja i razvojnog ciklusa koji je ustvari stagnacija, a koji se temelji isključivo i jedino na jednoj gospodarskoj grani. S ovim proračunom to će ostati isto, ali s ovim proračunom će se ponoviti još jedan obrazac koji smo vidjeli 2021. godine, a to je da ono što definiramo početkom godine kao proračun za tu godinu na kraju ispadne potpuno različito, rekao je Grbin, koji je također upozorio na smanjenje stavke za zdravstvo.
Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) rekao je da je Hrvatska bila među najpogođenijima u EU-u koronakrizom te da smo imali najveći pad BDP-a od 8,4 posto.
– Naravno kada imate tako golem pad da će uslijediti i golem rast BDP-a, rekao je, naglasivši da rast koji imamo ne nadoknađuje zaostatak koji smo imali u odnosu na ostale članice EU-a.
Emil Daus (IDS) pozvao je potpredsjednika Vlade Zdravka Marića da objasni kako to da već 20-ak godina RH radi s minusom.
– Onaj tko ti daje novac, taj će taj dug kad tada naplatiti. Čime ćemo to početi plaćati? Iskreno se nadam da ne s onim sačuvanim resursima koje imamo, rekao je Daus.
Grozdana Perić (HDZ) zatražila je stanku kako bi još jednom ukazali javnosti da Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem “vodi računa upravo o tome na koji način našu strukturu gospodarstva popraviti”.
Dodala je da je naša oslonjenost na turizam bila prevelika te da se iz proračuna vidi da se ta struktura želi promijeniti da bismo imali što veću proizvodnju, kako u poljoprivredi, tako i industriji.
Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) rekla je da proračun ne pokazuje nikakav transformativni smjer za ovu zemlju. Nije problem izdvojiti 2 milijarde za avione, ali je problem već godinama uspostaviti hitnu helikoptersku službu koja bi doslovno spašavala živote naših građana sada, poručila je.
– Nezamislivo mi je da radite izbor gdje za cijenu jednog aviona možete imati cijelu medicinsku helikoptersku službu za cijelu Hrvatsku i vi to ne napravite. Ja to ne mogu razumjeti, rekla je Benčić.
Dodala je da se za borbu i zaštitu žrtava nasilja izdvaja samo 3 milijuna kuna, dok se za skloništa, odnosno njihovo stambeno zbrinjavanje izdvaja 600.000 kn.
Davor Bernardić (Socijaldemokrati) zatražio je stanku prije nego Plenković “počne pričati nove bajke hrvatskom narodu kako se u Hrvatskoj živi fenomenalno”. Istaknuo je da još nismo došli na razinu BDP-a od 2019. te da je u međuvremenu sve poskupjelo.
– Ljudi u Hrvatskoj sve teže žive. Znate li, gospodine Plenkoviću, kako u Hrvatskoj žvi prosječan umirovljenik, jeste li bili u dućanu kada ljudi vade kovanice da bi mogli platiti pola kruha, da bi mogli kupiti jedno mlijeko, da bi mogli kupiti šest jaja, rekao je Bernardić, koji je pozvao Plenkovića da prestane živjeti briselski zimski san.
Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) rekao je da Hrvatska ima sve manje ljudi te da se radi o trendu koji ne staje, kao i da javna potrošnja raste brže nego što nam raste realna ekonomija. Rekao je da se naš standard nalazi na dnu EU-a te da se javna uprava ponaša kao nezasitna hobotnica koja stalno uzima od običnih ljudi koji žive i pokušavaju nešto stvarati, a kad se to dijeli, samo pojedinci imaju korist.
– I EU-sredstva neće to promijeniti, dodao je Bartulica.
Marijana Puljak (Centar) također se usredotočila na nasilje nad ženama te najavila niz amandmana na proračun koji, kako je rekla, neće samo osigurati sigurne kuće, već će novac besmislenih projekata usmjeriti na dugoročnu edukaciju dječaka i djevojčica, osnaživanje žena da budu samostalne i samopouzdane, programe samozapošljavanja žena…
Najveće povećanje rashoda vezano uz potres
Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više. Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u donosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.
Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće će godine dosegnuti 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.
Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.
Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a.
Očekuje se da će Sabor donijeti Proračun za 2022. oko 10. prosinca.
U četvrtak će biti raspravljene i projekcije Državnog proračuna za 2023. i 2024., piše HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 rekao je da trošak korupcije raste navodni rast BDP-a te da je neizbježan odlazak Plenkovića, kojeg je nazvao mecenom korupcije.){kind=link}