Vladajuća većina mogla je već u veljači pristati da predsjednik Vrhovnog suda postane Nikola Grmoja ili Mišel Jakšić koji ni nisu pravnici jer je to apsolutno nebitna funkcija u ovoj zemlji i nikome nije zanimljiva. Naravno da jedna osoba ne može promijeniti stanje u hrvatskom pravosuđu, ali sigurno je mnogo važnija jedna simbolična poruka nakon svega što se događa s hrvatskim pravosuđem u proteklih 30 godina. Moramo poslati poruku želimo li to promijeniti i ostaviti iza nas, izjavio je Mišel Jakšić iz SDP-a te zajedno sa saborskim zastupnicima, Željkom Reinerom iz HDZ-a, Sandrom Benčić iz Možemo, Mišelom Jakšićem iz SDP-a i Nikolom Grmojom iz Mosta u emisiji “Poligraf” Hrvatskog radija govorio o izboru za predsjednika Vrhovnog suda.
– Već smo naučili, nakon gotovo svakog ljeta slijedi ono što zovemo vruća politička jesen. U ovu građani ulaze zabrinuti zbog mogućnosti ukidanja minusa na tekućim računima, daljnje poskupljenje životnih troškova i prijeteće inflacije. Spora obnova nakon potresa još je jedna tema koja muči građane, a tu je i prijeteća inflacija i četvrti val korone zbog kojeg je Hrvatska ponovno ušla u crvenu zonu, prenosi novinarka Jasmina Popović za emisiju Poligraf Hrvatskog radija.
Političare muči preslagivanje unutar njihovih redova, stanje u Domovinskom pokretu i SDP-u bila je ljetna politička i medijska tema, a saborski zastupnici koji se sredinom rujna vraćaju u saborske klupe i dalje su među onima kojima građani daju najniže ocjene, prenosi Popović.
Na pitanje kakva politička jesen slijedi i što građani doista mogu očekivati od svojih predstavnika u Saboru, te kako je doživio višesatno preslušavanje predstavljanja kandidata Vrhovnog suda, Željko Reiner je rekao kako misli da je riječ o dvije nesretne stvari posrijedi.
> Vrhovni sud: Zašto čelnik nije izabran, tko je sve bio na čelu i zašto je ovaj sud važan?
O izboru predsjednika Vrhovnog suda
– Stvorila se jedna potpuno kriva percepcija da o izboru predsjednika Vrhovnog suda ovisi stanje u sudstvu. Ovisi hoće li doći do reforme sudstva, hoće li se smanjiti korupcija u sudstvu, da sve to ovisi o toj jednoj osobi. Zašto je, ja bih rekao namjerno, stvorena ta potpuno kriva percepcija, ja ne znam, ali vrlo je važno da ljudi znaju da to nema blage veze. Predsjednik Vrhovnog suda mora biti prvenstveno dobar menadžer, mora imati dobre socijalne sposobnosti da upravlja Vrhovnim sudom. To nije osoba koja ima u svom opisu posla, koja uopće ima alate i ingerenciju da može mijenjati cijeli sustav, izjavio je Željko Reiner iz HDZ-a.
– Predsjednik Vrhovnog suda će zasigurno imati jedan veliki autoritet i zasigurno može pridonijeti poboljšanju stanja u hrvatskom pravosuđu. Ne znam odakle strah od promjena, mislim da je taj otpor HDZ-a promjena jučer slomljen, ovo je veliki poraz Andreja Plenkovića koji se toliko dugo opirao promjenama, i njihov zahtjev za odgodom glasovanja zapravo pokazuje da će na kraju morati pristati na suca Dobronića, rekao bih da su ovdje stvari već gotove, zaključio je zastupnik Nikola Grmoja iz Mosta.
– To apsolutno sve skupa nema nikakve veze, jer gospodin Grmoja očito nije svjestan u kakvoj državi živi, u državi u kojoj sudačka vlast jest i mora biti odvojena od izvršne vlasti i od zakonodavne vlasti. On je u zakonodavnoj vlasti, bar to bi morao znati, odvratio je Reiner.
– Ja živim u državi u kojoj nogometni menadžeri imaju utjecaja na suce, a gospodin Reiner me želi uvjeriti da utjecaj na suce nema državna vlast, premijer, oni koji kroje zakone, koji biraju ministra pravosuđa, koji imaju svog čovjeka u Državnom sudbenom vijeću koji bira i unaprjeđuje suce, toliko bedasti nismo ni slušatelji ni ja, izjavio je Grmoja.
Mišel Jakšić iz SDP-a je rekao da način na koji je Reiner objasnio ulogu predsjednika Vrhovnog suda postavlja pitanje o čemu se onda zastupnici raspravljaju i prepiru već šest mjeseci ako je taj izbor toliko nebitan.
– Onda je vladajuća većina mogla već u veljači pristati da predsjednik Vrhovnog suda postane Nikola Grmoja ili Mišel Jakšić koji niti nisu pravnici jer je to apsolutno nebitna funkcija u ovoj zemlji i nikome nije zanimljiva. Naravno da jedna osoba ne može promijeniti stanje u hrvatskom pravosuđu, ali sigurno je puno važnija, u ovom slučaju, jedna simbolična poruka nakon svega što se događa s hrvatskim pravosuđem u proteklih 30 godina. Od političkih kadroviranja kojih je u 90-ima definitivno bilo, do toga da se to prelilo na pojedine procese koji su završili u zastarama, sinkopama, bijegu preko granice, do toga na kroz stečajeve i masu drugih ekonomskih događaja je puno malih poduzetnika i OPG-ovaca izvarano, a nisu dobili pravosudnu podršku i zaštitu. Agrokor je bio jedan od zadnjih takvih slučajeva, a jučer smo imali priliku čuti da ih je bilo puno. Sigurno na jednoj simboličnoj razini moramo poslati poruku želimo li to promijeniti i ostaviti iza nas, objasnio je Mišel Jakšić, SDP.
Sandra Benčić iz Možemo komentirala je što znači odgoda glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda.
– Na političkoj sceni, ali i u pravosuđu, postoje dva pola. Pol koji misli da je u pravosuđu manje-više sve u redu i da nikakve značajne ili veće promjene tamo nisu potrebne, i mi koji smo na drugom polu koji vidimo da nije dobro, da građani nemaju povjerenja, i da cijeli pravosudni sustav treba malo prodrmati, da unutar sebe oni moraju ponuditi neka bolja rješenja. Čini nam se da ova odstupnica nije samo kupovanje vremena, nego pronalazak načina kako iskomunicirati da se moguće po drugi put neće izglasati kandidat ili kandidatkinja koju je predložio predsjednik Republike. Ja ne vidim drugi razlog, nadam se da do toga neće doći, ali ako je donijeta odluka, ne razumijem zašto se ne bi poslao signal javnosti da će se podržati taj kandidat i da će na čelo pravosuđa doći ta osoba, izjasnila se Sandra Benčić, Možemo.
Benčić je upitala, ako je ta funkcija tako nebitna, zašto mjesecima na poziciji nije Zlata Đurđević budući da je ispunjavala uvjete i imala dobre kvalifikacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
