Grubišić o INA-i: ‘U Rusiji i Venezueli je stopostotno državno vlasništvo u naftnim kompanijama, nisam siguran da ljudi imaju koristi od toga’

Foto: snimka zaslona

Koliko vrijedi INA? Hoće li Vlada otkupiti pola kompanije od MOL-a? Može li to spasiti rafineriju u Sisku? Treba li na zalasku ere fosilnih goriva otkupljivati naftnu kompaniju? Kakva je energetska budućnost Hrvatske?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike (HDZ), Branko Grčić, Restart koalicija (SDP), Davor Štern, naftni stručnjak i Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

Ina ima perspektivu i pustimo politiku na stranu. Postavlja se pitanje zašto se INA ne bi vratila u hrvatske ruke, rekao je ministar.

Prva procjena INE je bila 505 milijuna dolara, ali danas je, kako kaže Ćorić, vrijednost drugačija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar govori kako je rafinerija u Sisku relikt koji je iz političkih razloga dugo trajao.

“Želim jasno poručiti svima da je u zadnjih 10 godina nekoliko desetaka rafinerija u EU je zatvoreno. Imajući to na umu, za potrebe INE, dva rafinerijska postrojenja su bila previše. Upravo stoga, donesena je poslovna odluka da se biznis u Sisku transformira i on ima perspektivu u biorafinerijskom postrojenju”, rekao je Ćorić.

Grčić je rekao kako je INA pometena lošim političkim odlukama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ono što je trebalo biti partnerstvo države, INE i MOL-a pretvorilo se u klasično preuzimanje i to pod sumnjivim okolnostima i to urušava INU”, kazao je Grčić.

Ćorić je rekao kako su se u prošlosti dogodila mnoga „nečinjenja” što se tiče Ine u kojima je i Grčić bio podpredsjednik.

“Ja preuzimam potpunu odgovornost za sve što sam učinio u protekle dvije i pol godine. U kontekstu INE potpisan je ugovor s izvođačem u iznosu od 4 milijarde kuna i to je najveće ulaganje u industrijsko postrojenje u zadnjih 30 godina u RH”, ocijenio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grčić je rekao da kada se radi o arbitraži i tome kada je bivši premijer Sanader potpisao ugovore kojima je prepustio INU Mađarima, on je potpisao i ugovore o plinskom biznisu, koji je prisilio Hrvatsku da kompletan plinski biznis preuzme od INE i da otkupljuje plin od INE po tržišnoj vrijednosti.

Grubišić: ‘Bojim se političkih odluka’

Grubišić je naglasio kako je vrijednost INE 30-ak milijardi kuna za 100 posto vlasničkog kapitala, no ako se pogledaju podaci međunarodnih kompanija dolazi se do duplo manjih vrijednosti i dolazi se na vrijednost od milijardu eura.

Istaknuo je kako se boji političkih odluka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ono što posebno para uši je da smo u zadnjih deset minuta čuli riječ politika ili politički barem 20 puta. Sam premijer je rekao da je donesena politička odluka, a ja se bojim političkih odluka iz tri razloga. Tri su stvari ovdje problematične.

>Dr. sc. Zlatko Hasanbegović o INA-i: ‘Ona nikada nije ni bila istinski hrvatska tvrtka, već uhljebište udbaške duboke države’

Prva je velika želja da se INA kupi, druga je da se kupuje s tuđim novcem,a to su novci poreznih obveznika i treća je stvar da se osim što se troši tuđi novac. Ako dajete milijardu eura za 50 posto vlasništva uzet će te svakom zaposlenom Hrvatu 5000 kuna, a ako platite 2 milijarde uzet će te mu 10.000 kuna. Dajte izbor i recite “Moraš kontribirat 5000 kuna da bi se kupila INA pa će te onda tek vidjeti što Hrvati stvarno misle o kupnji INE. Treća stvar je da se ne snose nikakve materijalne posljedice”, istaknuo je Grubišić. Dodao je kako politička odgovornost ni jedne stranke na vlasti nije dostatna, već je pitanje gdje su mojih 5 ili 10 tisuća kuna koje su bile potrebne i dan danas mi nije jasno gdje je moj benefit od toga.

“Ono što očekujem je da će se smjenjivati uprava s dolaskom svake vlasti, uhljebljivanje, sindikati koji će kao jedna vertikala imati veliki utjecaj na poslovanje. Sindikati će biti još dominantniji kada imate kompaniju u državnom vlasništvu”, kazao je Grubišić.

Glede javnih podataka Grubišić je naveo kako u OMV-u država ima 31 posto, u MOL grupi 25%, u ENI-ju 30%, u Arlenu u Poljskoj 28%, u Petromu u Rumunjskoj država ima 21% vlasništva, u Nisu u Srbiji 30, u Slovnaftu je nula posto državnog vlasništva, u Sloveniji 32%. Grubišić nadalje navodi kako je u najvećem British Petroleumu država ima nula posto. “U Rusiji, Ukrajini i Venezueli vam je stopostotno državno vlasništvo u naftnim kompanijama, samo nisam siguran da ljudi imaju jako velikog benefita od toga”, poentirao je Grubišić.

Štern je naglasio kako su krivci za situaciju u INI na obje strane i HDZ-a i SDP-a.

Grčić je rekao kako nema garancije da bi INA bolje funkcionirala, ako je preuzme država.

Ćorić je kazao da INA ima perspektivu i da bi se građanima ulog vratio novcem od dividende.

Grubišić je na to odgovorio: “Koja je logika da se država bavi poduzetništvom? Naći ću vam tisuće profitabilnih kompanija s kojima možete dobivati dividendu, ali to nije opravdanje da vi uzimate novce poreznih obveznika, jedan dio zadržavate legalno za sebe za svoje plaće, urede, administraciju, a ostalo kanalizirate u neke poduzetničke pothvate. Ja predlažem da nam smanjite poreze, ostavite nam tih milijardu eura ili dvije, i dopustite nama da se mi kao građani bavimo poduzetništvom ili ulaganjem u vrijednosne papire. Zašto bi vi to radili za nas?”

Ćorić je na to rekao “Gospodine Grubišiću vaš libertarijanski pogled je vaš pogled, dopustite da u svijetu postoji drukčiji pogled, ova kriza i mnoge druge su pokazale da je bolje da su ključni dijelovi infrastrukture pod kontrolom države nego pod kontrolom nekog trećeg”.

Štern je rekao kako smatra da se treba uložiti u novu kompaniju koja će se baviti obnovljivim izvorima, a Grčić je rekao kako nema garancije da bi INA bolje funkcionirala, ako je preuzme država.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.