Grubišić: ‘U slučaju uvođenja lockdowna bili bi među zemljama s najvećim padom BDP-a u Europi’

Foto; snimka zaslona

Andrej Grubišić, financijski savjetnik, u Novom je danu komentirao uvođenje lockdowna u neke europske zemlje te koliko bi takav potez koristio ili naštetio Hrvatskoj.

“I da se uvede lockdown, nećemo propasti, ali ćemo lošije živjeti nego sad”, rekao je Andrej Grubišić u Novom danu i dodao:

“I u normalnim okolnostima smo kaskali za drugim europskim zemljama, posebno bivšim socijalističkim zemljama koje su se brzo odvajale od Hrvatske. Sviđa mi se što je Krunoslav Capak rekao, da se napokon u javnom diskursu otvoreno govori o tome da, koliko god grubo zvučalo, sve ima svoju cijenu pa tako i koronakriza u smislu sprečavanja normalnog funkioniranja gospodarskih aktivnosti. Uz to bilo bi korisno u javni diskurs, kad se govori o štetama od koronakrize, uključiti varijable drugih bolesti koje nisu vezane uz covid. Ta statistika trenutno nije javno dostupna poput ove vezane uz covid. Treba je uvesti u javnu raspravu radi dodatnog objektiviziranja činjenica i kreiranja svijesti da je izgledno da su štete na zdravlje ljudi nepovezane s covidom sad već nadmašile ove povezane s covidom. To je balans koji treba postići.”

Uvođenje lockdowna

Smatra da bi Hrvatska u slučaju uvođenja lockdowna bila među zemljama s najvećim padom BDP-a u Europi, posebno s obzirom na to da je uslužna djelatnost dominantna u hrvatskoj ekonomiji.

“Ako bi se lockdown dogodio u trenucima kad nema turističke sezone, pad bi bio upola manji. Da uđemo u jednomjesečni lockdown, mislim da bi pad BDP-a bio oko 5-6%. To je statistika, ali postoje dugoročne posljedice, primjerice koliko treba da se vratite na razdoblje prije pada. Hrvatska ekonomija ovisi o državi i politici, nama je potrebno dulje nego drugima. Bitno je voditi računa da je hrvatska lokomotiva slabija od onih zemalja s jačim privatnim sektorom, to je još jedan razlog zašto ne treba olako srljati u lockdown, ali i sami razgovor o tome utječe na građane i njihovo odgađanje potrošnje. Već tad se ekonomski kotač usporava”, istaknuo je Grubišić.

Hrvatska bi se mogla zadužiti za dodatni iznos, no problematično je kako živi prosječan građanin, kaže.

“Nesklon sam novim idejama u Francuskoj i Njemačkoj, i uz dužno poštovanje prema njihovim liderima ne znači nužno da su nepogrešivi, a povijest nas uči da pretjerano velika koncentracija moći nije uvijek dobra. Kad se govori o brojevima i kako Hrvatska stoji po smrtnosti, jedini način da to pouzdano znamo je da znamo koji je točno broj zaraženih, a taj broj ne zna nitko.”

Problemi zdravstvenog sustava

Također, ističe da kad se govori o kapacitetima zdravstvenog sustava, zapravo se govori o niši, a ne kompletnom sustavu.

“Kod prvog lockdowna velik broj liječnika, koji nema veze s respiratornim bolestima, imao je reduciran radni tempo, neki nisu ni radili, takva je bila situacija. Ta niša imao određeni kapacitet. Čini mi se da nemamo nedostatak respiratora, ali čini se da nisu svi ljudi obučeni za rad na tome. Možda treba raditi na tome da se u što kraćem vremenu ti ljudi educiraju. Kad govorimo o kapacitetima sustava, svjesno smo dopustili da ljudi koji imaju druge bolesti, ne dobivaju cjeloviti tretman. To je svjesna cijena koju smo išli platiti u zdravstvenom sustavu. Sumnjam da će se nastaviti s takvim pristupom gdje će sve biti podložno koroni jer cijena koja se plaća na ne-covid bolestima je velika. Ali mislim da to nisu nepremostivi problemi”, dodao je.

Ponavlja da moramo biti objektivni što se tiče covida te da postoji mogućnost da neće svi moći dobiti zdravstvenu skrb: “To su objektivne činjenice, to nije nečija zloća. Hrvatska i danas kaska za prosjekom EU u normalnim okolnostima, a kamoli ovima.”

Također, kaže da nije siguran da će lockdown u cijelosti ili djelomično riješiti problem: “I premijer je rekao da se gleda što se događa svaki dan. Da je uvjeren da je lockdown rješenje svih problema, vjerojatno bi posegnuo za tim. Ultimativno rješenje je vjerojatno cjepivo, a do tad pamet u glavu.”

Komentirajući problem duga veledrogerijama, Grubišić je kazao da je najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava to što de facto monopol nad njima ima država. Zbog toga se događa neadekvatna usluga u odnosu na financije koje se izdavajaju: “Mnogi hrvatski građani nisu dobili adekvatnu uslugu za stvari koje nemaju veze s covidom. Dugoročno rješenje je liberalizacija zdravstvenog sustava da se otvori inicijativa privatnom sektoru, da se demonopoliziraju uplate koje dajemo HZZO-u itd.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr