Saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović (nezavisni) danas je na sjednici u aktualnom prijepodnevnom postavio je pitanje ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak.
Poštovana ministrice Divjak!
Kao što Vam je poznato još 22. travnja 2016. predstavljen je prijedlog predmetnog tzv. kurikuluma, točnije kurikula ili hrvatski rečeno uputnika povijesti.
Odmah nakon pojave toga dokumenta proizašlog ispod šinjela SDP-HNS-ove vlade te iz Budak-Jokićeve ideološke retorte, hrvatska historiografska znanstvena zajednica do tada beziznimno isključena iz tzv. kurikularne reforme, prijedlog nastavnog kurikula ili uputnika povijesti argumentirano je i neoborivo secirala i označila znanstveno, metodički, sadržajno i vrijednosno promašenim i nepopravljivim.
Nakon toga, stručna radna skupina provela je pseudo javnu raspravu i iznjedrila kozmetički izmijenjenu inačicu istog kurikula povijesti koji ste vi sada arbitrarno poslali na recenziju Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Istoj onoj ustanovi, čije je Znanstveno vijeće već objavilo recenziju svih kurikulnih dokumenata, a čiji sažetak u dvije ključne riječi za sve predmete glasi: neprovedivo i nepopravljivo, prevedeno – sjedi jedan.
U međuvremenu, pozvali ste članove po ideološko-interesnom ključu dekretirane Jokić-Budakove stručne radne skupine za povijest da nastave s radom i neki od tih članova sada uz pomoć činovnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje vršljaju po školama predstavljajući i promičući nedonošče od kurikula povijesti, šireći strah i smutnju među nastavnike.
Moje pitanje glasi: budući da ste protupravno pozvali na nastavak rada članove Jokić-Budakove stručne radne skupine za povijest, iako više ne postoji tijelo koje ih je dekretiralo, kada ćete raspisati poziv ili natječaj za novu stručnu radnu skupinu za povijest, koja će sastaviti potpuno novi predmetni kurikul ili uputnik, a u koju će ući povjesničari iz hrvatskog sustava znanosti te kompetentni nastavnici kojima je vlada SDP-a i HNS-a, koji sjedi i u ovoj vladi HDZ-a, te komesarijat Jokić-Budak onemogućio sudjelovanje u korjenitoj obrazovnoj reformi koju Neovisni za Hrvatsku podupiru, ali na potpuno novim, znanstveno i nacionalno zdravim temeljima.
Evo što mu je HNS-ova ministrica Blaženka Divjak odgovorila:
“Moram priznati da je pitanje pomalo neobično. Razmislite o formulaciji kada nekoliko stotina stručnjaka, profesora, znanstvenika, učitelja, koji su radili na izradi različitih dokumenata, etiketirate na način kao što ih etiketirate. Njih nekoliko stotina koji su radili na tome i nisu se svrstali ni uz koju opciju, nego su stvarno u skladu sa svojim stručnim, znanstvenim, i drugim kompetencijama i osobnim integritetom na tome radili, ako ništa drugo, zaslužuju da im na tome zahvalimo.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
Što se tiče cjelovite ‘kurikularne’ reforme, ono što je napravljeno prije nekoliko godina, prošlo je stručnu i javnu raspravu, na primjedbe je odgovoreno. Svi ti dokumenti su dostupni na web stranicama reforme i na stranicama Ministarstva. Što se tiče daljnje provedbe, važno je istaknuti i u čemu smo dobili podršku, da se 2018/2019. godine ide u eksperimentalno izvođenje u određeni broj škola (60 do 70 škola). Za to smo napisali projekt, dobili smo sredstva Europske komisije, a ‘kurikulume’ koji su bili na javnoj raspravi smo poslali na recenzije.
> Hoće li političkom trgovinom imenovana HNS-ova Blaženka Divjak uz Jokića vratiti i Budaka?
Osvrnut ću se na ‘kurikulum’ povijesti koji ste vi sada spomenuli. Taj ‘kurikulum’ povijesti je dostavljen Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) prošle godine, a isto tako smo tražili i međunarodnu metodičku recenziju. Zašto smo to poslali HAZU? Između ostalog i zbog toga što među zadacima HAZU-a stoji da “HAZU daje prijedloge i mišljenja u područjima od osobite važnosti za RH”. Ja vjerujem da je ‘kurikulum’ povijesti važan za Hrvatsku i stoga što je Hrvatski sabor donio deklaraciju, mislim da 2010.godine, o Domovinskom ratu, gdje se ističe da je RH vodila pravedan, legitiman, obrambeni, osloboditeljski rat i to je svakako sadržaj ‘kurikuluma’ povijesti.
> Pogledajte koji mediji pišu hvalospjeve o ministrici Divjak!
Druga stvar je metodička obrada, pristup koji se temelji na ishodima učenja nam daje iskorak da naša djeca uče na drugačiji način; da ne bubaju činjenice, da imaju problemski pristup, da se kod njih razvija jedan cjelokupni integritet. Naravno da pitanja nacionalnog interesa kao hrvatski jezik i povijest uključujemo HAZU koja se tom problematikom u Hrvatskoj bavi.
Kao ministrica znanosti, odgovorila bih da je drugo pitanje znanstvenih istraživanja, autonomije znanstvenika koja je Ustavom zajamčena, ali službeni ‘kurikulumi’ koji ulaze u hrvatske škole, moraju biti takvi da budu u skladu s Deklaracijama, posebno o Domovinskom ratu, a ja vam garantiram da je to tako i u ‘kurikulumu’ ugrađeno i da će na taj način u školi biti prezentirano. Sve ono što ulazi u hrvatske škole mora proći i proceduru koja je propisana zakonom” odgovorila je ministrica Divjak.
Hasanbegović je izrazio nezadovoljstvo odgovorom ministrice Divjak na postavljeno pitanje.
Pročitajte njegov komentar u cijelosti na odgovor ministrice Divjak.
“Vi spominjete recenziju koja je zatražena od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dakle vi ste poslali ‘kurikulum’ na recenziju istoj onoj ustanovi čije je znanstveno vijeće već objavilo recenziju svih kurikulnih dokumenata, a čiji je sažetak u dvije ključne riječi za sve predmete; ne samo za povijest, a ona glasi; Neprovedivo i nepopravljivo, nastavničkim rječnikom sjedi jedan, jer drugim riječima, kome god da pošaljete na recenziju izvan pouzdaničkog kruga; dakle Jokić, Budak, vi govorite o nekakvim stotinama znanstvenika.
Ja govorim o stručnoj radnoj skupini za povijest u kojoj su brojkom i slovima dva; jedan je već spomenuti eksponent SDP-a i stručnjak za srednjovjekovnu povijest, profesor Budak, a druga znanstvenica je uvažena metodičarka koja, upravo po vijestima koje dobivamo iz škole, a poznata po ideološkom aktivizmu, pohodi škole, a nitko ne zna u kojem svojstvu.
Budući da mi niste odgovorili, poštujući vaš Bruxellesko – informatički meta jezik, koji ja ne razumijem, iz dokumentarno-arhivskih razloga, molim pisani odgovor.”
