Tjedan dana prije stupanja na snagu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, iz Hrvatske liječničke komore (HLK) poručuju da pravilnik polazi od pretpostavke nerada liječnika u državnim bolnicama i propisuje kriterije nepoznate europskoj praksi, pa traže potpunu liberalizaciju dodatnog rada liječnika za svoj račun.
U Komori su analizirali regulativu dopunskog rada liječnika u 18 europskih država, te utvrdili kako je ta mogućnost većinom potpuno liberalizirana. Niti u jednoj europskoj državi ne postoji princip da se rad liječnika vrednuje uspoređujući vrijednost fakturiranih medicinskih usluga i bruto plaće, kao što je to slučaj u novom pravilniku Ministarstva zdravlja, kojim će se od idućeg utorka legalizirati rad kod privatnika za specijaliste zaposlene u državnim bolnicama, ističe HLK.
Odobrenje za dodatni rad kod privatnika moći će dobiti samo liječnici specijalisti koji u svojoj matičnoj bolnici obave više posla, značajno skrate liste čekanja te odrade više od svoje prosječne bruto plaće pomnožene s koeficijentom djelatnosti za koju traže odobrenje.
‘Novi pravilnik će utjecati na odluku liječnika da napuste Hrvatsku’
U HLK-u smatraju kako se u izradi pravilnika Ministarstvo vodilo presumpcijom nerada liječnika u državnim bolnicama jer, da bi dobio odobrenje, liječnik treba dokazati da je obavio određeni posao, tj. da nije neradnik.
Smatraju i da će novi pravilnik pridonijeti pravnoj nesigurnosti liječnika zainteresiranih za dvojnu praksu te značajno utjecati na odluku liječnika da napuste Hrvatske i otiđu na rad u inozemstvo.
HLK inzistira na maksimalnom pojednostavljivanju i liberaliziranju regulative za dvojnu praksu, tako da “svaki liječnik koji je na svom radnom mjestu izvrši posao koji mu je raspodijelio neposredno nadređeni (predstojnik/pročelnik radne jedinice), treba imati pravo u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi svoj posao i kod drugog poslodavca”.
Poručuju kako bi takav pristup imao višestruki pozitivan učinak na hrvatski zdravstveni sustav, ali i društvo u cjelini – povećao bi opseg i vrstu pruženih zdravstvenih usluga, čime bi se smanjile liste čekanja, omogućio bi dodatnu zaradu stručnjacima, smanjio nezadovoljstvo liječnika uzrokovano neadekvatnim primanjima, smanjio odljev liječnika iz hrvatskog zdravstvenog sustava i omogućio dodatni prihod državnom proračunu.
Iz Komore navode da su u rujnu tijekom javne rasprave o nacrtu novog pravilnika, kao službeni stav HLK-a, predložili određene izmjene koje bi u konačnici mijenjale samu srž predloženog nacrta pravilnika, no njihove primjedbe nisu uzete u obzir, niti su na njih dobili odgovor od Ministarstva zdravlja.
 poručuju da pravilnik polazi od pretpostavke nerada liječnika u državnim bolnicama){kind=link}