Hoće li nakon odluke Europskog suda Slovenija i Austrija vraćati migrante u Hrvatsku?

Foto: fah

Sud Europske unije u Luxembourgu, nadležan za tumačenje europskog prava, objavio je mišljenje da je Hrvatska odgovorna zbog toga što nije registrirala migrante prilikom ulaska u Uniju u skladu s uredbom Dublin III.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Migranti su tako u Uniju ušli nezakonito, tumači sud, pa bi prema daljnjoj interpretaciji Hrvatska zbog toga mogla biti pozvana da tim ljudima omogući azil i da ih prihvati natrag iz trećih zemalja, kamo su proslijeđeni.

> Saveznik Georga Sorosa prijeti rezanjem EU fondova za zemlje koje neće migrante?

Mišljenje Suda EU izrodilo se iz tužbe jednog Sirijca i dvije afganistanske obitelji kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji. I sad im prijeti deportacija u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU. Naime, sudovi dviju zemalja smatraju da se azilom treba baviti Hrvatska koja ih je nezakonito pustila u zemlju. Pa su za mišljenje pitali i sud EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Viktor Orban: Masovna migracija bez kontrole prava je prijetnja. Ona ugrožava miran i siguran europski način života

Hrvatska se ne treba bojati masovnih deportacija migranata, kaže pravnica Vanja Bakalović, jer se Dublinska odredba primjenjuje godinu dana od njihovog ilegalnog ulaska u zemlju. Ali je, kaže, odluka suda licemjerna. Ona ne prepoznaje taj trenutak da je Dublin za vrijeme izbjegličke krize, što formalno što neformalno bio suspendiran i da je postojao formalni dogovor između država članica koje se nalaze na Balkanskoj ruti o prihvatu i transferu tih ljudi, rekla je za HRT.

Ako je Hrvatska pomagala nezakonite migracije, onda su to radile sve države na tzv. Balkanskoj ruti, kaže bivši SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima

Dodaje i da je postojao dogovor svih država na tzv. Balkanskoj ruti, dokument poznat pod nazivom „Junckerov plan“, potpisan od svih država na ruti, i nismo radili ništa na svoju ruku niti igrali samostalnu utakmicu.
Treba imati na umu i sigurnosni aspekt: u jednom danu je na granici znalo ući od 6.000 do u 10.000 migranata, a EU nije vodila računa o posljedicama za RH. Hrvatska nije ni u takvim okolnostima bježala od odgovornosti i vjerujem čvrsto da neće ni sada, poručuje Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No migranti koji čekaju rasplet svojih tužbi za azil teško više imaju šanse pred slovenskim i austrijskim sudovima. Uz ovakvo mišljenje Suda EU, slučaj će im čini se ipak završiti u hrvatskim rukama.

Njemačka glavni krivac za zastrašujuću migrantsku krizu

Podsjetimo, u kolovozu 2015. Njemačka je jednostrano odlučila staviti izvan snage za sirijske migrante Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.

Stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale iz Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije, i najprije preko Mađarske dalje u druge države EU. Nakon što je Mađarska sagradila zid prema Srbiji, migrantska ruta okreće se preko Hrvatske prema Sloveniji i drugim europskim državama. Većina ih se uputila prema Njemačkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Godinu dana poslije “Mi to možemo”, Merkel priznala pogreške

Njemačka je otada ublažila tu dobrodošlicu, nakon što je izazvala zastrašujuću migrantsku krizu kada je prema podatcima Frontexa samo u 2015. ušlo 1.800.000 migranata, među kojima i veći broj ekstremista, a europske države dovela pred ekonomsku krizu i trajnu izloženost terorističkim prijetnjama.

Njemačka useljenička politika nije nikoga spasila, već naprotiv, “prije ima mrtve na savjesti”, oštro je upozorio vodeći svjetski znanstvenik za migracije i oxfordski profesor Paul Collier kritiziravši njemačku politiku prema migrantima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.