Hoće li Plenković prodati uspješan HEP za neuspješnu Inu?

Foto: Fah; fotomontaža: narod.hr

Vlada bi sjednici u četvrtak trebala pokrenuti postupak odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica Ine od MOL-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Vlada bira savjetnika u transakciji mogućeg otkupa dionica Ine od MOL-a

“Vlada Republike Hrvatske i Savjet za otkup dionica Ine razmatraju niz opcija koje bi bile primjerene za realizaciju povrata Ine u hrvatske ruke i za to postoji nekoliko modela”, izjavio je premijer Andrej Plenković 20. lipnja u Ivancu.

Stručne službe nadležnih ministarstava analiziraju situaciju, rekao je odgovarajući na pitanje novinara u vezi s najavama prodaje dijela HEP-a kako bi se mogle otkupiti dionice INA-e. Istaknuo je nužnost da se u tom procesu angažiraju najeminentniji međunarodni savjetnici koji bi, kazao je, pomogli u onome što je najbitnije, evaluaciji same kompanije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Prodaje li se dio HEP-a da bi se kupila Ina? Plenković: Analiziramo situaciju

Na ovu izjavu reagirali su iz Mosta ističući kako se i dalje protive prodaji dionica HEP-a da bi se otkupilo Inu.

“RH ima sve alate da taj proces završi u kratkom roku i ta kompanija ima budućnost te nam je iznimno važna zbog energetske stabilnosti. Nemamo luksuz prepustiti je Mađarskoj. Mi smo okupili čitav niz stručnjaka, predložili smo na Vladi svoj model, nismo stali”, rekao je bivši Mostov državni tajnik za energetiku Ante Čikotić, dodajući da će predložiti svoj model otkupa Ine koji ne uključuje prodaju dionica HEP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Most će predstaviti svoj model otkupa Ine: ‘Inzistiranje na prodaji dionica HEP-a bio je jedan od glavnih razloga neslaganja s HDZ-om’

“Uporno inzistiranje na prodaji 25 posto dionica HEP-a bilo je jedan od glavnih razlaza s HDZ-om. U budućnosti će jedan od glavnih argumenata biti da se želi ojačati tržište kapitala, ali to je besmislica i regulatori nisu u stanju odraditi posao. Želimo da se HEP ojača i da se dovedu ljudi koji znaju odnose na tržištu, da bude jasno što se želi s tom kompanijom. U ovom je trenutku štetno da se ide u prodaju dionica HEP-a. Novac na tržištu uvijek postoji i država ima sve alate da preuzme Inu, ali u Ini prvo treba napraviti financijsku forenziku kako bismo vidjeli njezinu stvarnu vrijednost. Brojke kojima se manipulira su ogromne, sama Ina je obezvrijeđena i to je glavni krimen koji zamjeramo Mađarskoj. Napravili smo tender za odabir konzultanta, ali on stoji već tri mjeseca”, kaže.

“Naš proračun je dug, samo je pitanje je li javni ili nije. Izlazimo iz procedure prekomjernog deficita, vidjet ćemo što će nam to donijeti, a vidjet ćete da je riječ o održivom ekonomskom modelu i vršit ćemo pritisak na ovu vlast, pratiti njihov svaki korak”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi smo u suradnji sa stručnjacima stvorili drugi model, da se ne mora prodavati HEP ili neka druga tvrtka”, kazao je krajem lipnja za HRT predsjednik Mosta Božo Petrov, dodajući da je njima važno da tvrtke poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda budu većinski u hrvatskom vlasništvu.

“Novi partner u vlasti HNS je također protiv modela koji je prezentirao premijer Andrej Plenković. Dakle, taj model nema podršku u Vladi. Mi ne znamo ni stvarnu cijenu Ine. 20 milijardi je previše. Od te cifre treba oduzeti brojne gubitke posljednjih godina. To je nešto što se treba odbiti i doći do realne tržišne cijene”, kazao je Tomislav Panenić.

“Smatramo da su Ina i HEP dva odvojena projekta i da ih ne treba vezati. Naš model omogućava preuzimanje kontrole nad Inom i razvoj HEP-a”, kazao je bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Mostov model za otkup Ine možete pogledati na njihovom mrežnom sjedištu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić na to je ustvrdila da proces otkupa nije stao.

Istaknula je kako se priprema i realizacija tog Vladinog projekta odvijaju brzinom primjerenom složenosti takvog pothvata. Kad je u pitanju Mostov prijedlog, potpredsjednica Dalić smatra da nije prihvatljiv model otkupa koji bi povećao javni dug.

Podsjetimo da je Niko Dalić, suprug Martine Dalić u veljači 2011. prešao iz Uprave tvrtke Edin, zajedničke kompanije Ine i talijanskog Edisona, u Upravu Ine ubrzo nakon što je njegova supruga imenovana ministricom finacija, te su tada odmah krenule i pretpostavke da taj položaj može zahvaliti svojoj supruzi.

Što znamo o HEP-u?

Hrvatska elektroprivreda (HEP) hrvatska je nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom više od 2,3 milijuna kupaca toplinom i distribucijom plina. U vlasništvu je hrvatske države i zapošljava više od 14.000 radnika, a u Hrvatskoj ima više od 2,3 milijuna kupaca, odnosno mjernih mjesta za isporučenu električnu energiju.

Ovogodišnja je dividenda HEP-a, kao i uplata na temelju nje u državni proračun, rekordna. HEP će iz dobiti ostvarene 2016. godine uplatiti u državni proračun 794,3 milijuna kuna, izvijestili su početkom lipnja.

Glavna skupština HEP-a je sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Statuta HEP-a, donijela odluku o upotrebi dobiti ostvarene u poslovanju u 2016. godini za HEP DD. Prema toj odluci, iz dobiti za 2016. godinu u iznosu od 1,32 milijarde kuna, u zakonske rezerve raspoređuje 66,2 milijuna kuna, u zadržanu dobit 189,7 milijuna kuna, u ostalu zadržanu dobit 273,6 milijuna kuna, a u korist državnog proračuna 794,3 milijuna kuna.

Lani je HEP u državni proračun uplatio 607 milijuna kuna (na temelju poslovanja u 2015. i 2014.). Prije toga HEP je 2011. u državni proračun uplatio 493,37 milijuna kuna na ime poslovanja u 2010., navodi Lider.media.

Dakle, zbroje li se ta spomenuta tri iznosa, HEP je u posljednjih sedam godina u državni proračun uplatio 1,89 milijardi kuna.

HEP grupa raspolaže sa 4000 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije i 974 MW snage za proizvodnju topline. HEP upravlja i s 25 hidroelektrana i osam termoelektrana. HEP je suvlasnik i Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Iz postojećih izvora (uz NE Krško i TE Plomin) u hrvatskom elektroenergetskom sustavu moguće je proizvesti približno 14,5 TWh električne energije, a za pokrivanje ukupne godišnje potrebe kupaca u Hrvatskoj iz uvoza se nabavlja daljnjih 2 TWh.

Druge energetske djelatnosti

HEP Trgovina d.o.o. obavlja djelatnosti kupnje i prodaje električne energije, optimiranja rada elektrana te trgovinskog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu.

HEP-Toplinarstvo d.o.o. bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom toplinskom energijom, a djeluje na području gradova Zagreba, Osijeka i Siska te dijela Zagrebačke županije.

HEP-Plin d.o.o. prirodnim plinom opskrbljuje kupce na području Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.

HEP-ESCO d.o.o. tvrtka je za pružanje usluga u energetici koja razvija, izvodi i financira tržišno utemeljene projekte energetske učinkovitosti.

APO d.o.o. usluge zaštite okoliša konzultantska je i inženjering tvrtka specijalizirana za poslove zaštite okoliša, a osobito za poslove s opasnim i radioaktivnim otpadom te radioaktivnim materijalom.

HEP Nastavno-obrazovni centar, Velika, obrazovna je ustanova koja, uz stručno osposobljavanje i usavršavanje za rad pod naponom, provodi programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih te organizira stručna savjetovanja, seminare i tečajeve.

Društvo HEP Odmor i rekreacija d.o.o. za pružanje turističke i ugostiteljske usluge te organiziranje športsku rekreaciju za radnike HEP grupe.

HEP Obnovljivi izvori energije d.o.o. bave se pripremom, izgradnjom i korištenjem obnovljivih izvora energije (vjetar, biomasa, Sunčeva energija, mali vodotoci, geotermalne vode i dr.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.