HRT od 1. siječnja sam provodi naplatu neplaćenih pristojba uključujući i pokretanje ovrha

Foto: fah

Hrvatska radiotelevizija (HRT) će sama provoditi naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojba dospjelih nakon 1. siječnja 2018., uključujući i pokretanje ovrha, a sve one neplaćene dospjele do tog datuma, naplatit će se preko dosad angažiranih odvjetničkih društava, potvrđeno je Hini u utorak iz službe za odnose s javnošću Hrvatske radiotelevizije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Obavješćujemo da Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji stupa na snagu 1. siječnja 2018. Ističemo kako Hrvatska radiotelevizija sukladno tome provodi sve radnje kako bi Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji bio primijenjen na dospjele nenaplaćene tražbine mjesečnih pristojbi koje dospijevaju od datuma stupanja na snagu tog zakona”,stoji u odgovoru HRT-a.

Kako se ističe, službe javne nacionalne radiotelevizije će po nalogu za plaćanje, same provoditi naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojba dospjelih nakon 1. siječnja 2018., a sve one koje dospijevaju do tog datuma naplaćivat će se prema odredbama dosadašnjeg Zakona o HRT-u, odnosno preko dosad angažiranih odvjetničkih društava.

S HRT-a nisu detaljnije izvijestili o tehničkim pojedinostima, broju angažiranih zaposlenika i planiranom trošku za provođenje naplate neplaćenih mjesečnih pristojba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, kako je istaknuto u HRT-ovu odgovoru Hini, u lipnju prošle godine za provedbu ovršnih postupaka, na temelju Zakona o dopuni Zakona o HRT-u prihvaćenog u svibnju na prijedlog zastupnika Mosta, treba zaposliti najmanje 70 novih administrativnih zaposlenika i zasad nepoznat broj novih pravnika. Uz to, treba izdvojiti najmanje 30 do 35 milijuna kuna za nova radna mjesta, troškove novih zaposlenika, poštarine i provedbu platnih naloga.

U HRT-ovu odgovoru Hini isticalo se da je i nakon usvajanja novog zakona ‘Hrvatska radiotelevizija dužna uskladiti svoj rad, poslovanje, opće akte i računalne programe obrade podataka o obveznicima i mjesečnim pristojbama s odredbama Zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji’.

U eksplikaciji dodatnog troška HRT-a, koji na temelju provedbe navedenog zakona iznosi gotovo tri posto dosadašnjeg godišnjeg proračuna tog javnog servisa, navodilo se i kako je potrebno osigurati dodatni prostor od 1125 četvornih metara za pohranu dokumentacije, šest milijuna kuna godišnje za troškove poštarine, izrade naloga, kuvertiranje i slično, te nadoknaditi trošak opremanja novih radnih mjesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, s HRT-a su isticali kako se trošak plaća za više desetaka novih zaposlenika koji će se baviti provedbom ovršnih postupaka umjesto odvjetničkih društava procjenjuje na približno 8,5 milijuna kuna godišnje.

Predviđeni trošak Hrvatske radiotelevizije za provedbu platnih naloga vezanih uz naplatu je između 15 i 20 milijuna kuna godišnje, isticalo se u odgovoru Hini.

S druge strane, na upit hoće li naplata preko ovrha isključivo preko djelatnika i službi HRT-a u budućnosti utjecati na stabilnost prihoda javne radiotelevizije -, vodstvo javnog servisa dalo je odgovor utemeljen na dosadašnjim rezultatima naplate pristojbe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Napominjemo kako je naplata pristojbe 2003., kada taj posao za Hrvatsku radioteleviziju još nisu radila odvjetnička društva, iznosila 91,8 posto , a 2016. taj je postotak, zahvaljujući angažmanu odvjetničkih društava, iznosio čak 98 posto – odnosno naplata je povećana za 6,2 posto. Preciznije, da je ostao isti postotak naplate kao iz 2003. Hrvatska radiotelevizija bi u 2016. naplatila 75 milijuna kuna godišnje manje, zaključili su s HRT-a u lipnju prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.