Hrvatska: Broj pobačaja smanjen u 2016.

Crikvenica
Foto: Thinkstock

Tijekom 2016. godine prijavljeno je 6.904 pobačaja, što predstavlja znatan pad u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvješću HZJZ za 2016. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za razliku od 2015. godine kada je broj pobačaja na zahtjev žene iznosio 3002 (35,9% od ukupnog broja pobačaja), 2016. je taj broj manji, odnosno 2520 (36,5% od ukupnog broja).

Osim pobačaja na zahtjev, smanjio se i broj spontanih pobačaja s 1319 na 944.

Uz pobačaje na zahtjev i spontane pobačaje, postoji i podskupina „ostali pobačaji“ u kojoj su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – 10. revizija, uvršteni izvanmaternična trudnoća, mola hydatidosa (bolest posteljice), ostali abnormalni produkti začeća, ostali pobačaj i nespecificirani pobačaj. Za razliku od spontanih i pobačaja na zahtjev koji su posljednjih 15-ak godina u padu, za ovu treću vrstu pobačaja se to ne može reći. 2015. godine je takvih zabilježenih pobačaja bilo 48,3%, a 2016. „ostali pobačaji“ čine 49,8% ukupnog broja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: snimka zaslona/HZJZ

Na 100 poroda bilježi se 7 namjernih pobačaja, a najviše je onih kod žena u dobi 30-39 godina – 47,5%. Tijekom 2016. godine zabilježeno je 58 legalno induciranih pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 2,7% namjernih pobačaja. Prema pokazateljima iz drugih zemalja, Hrvatska pripada zemljama s najnižom stopom namjernih pobačaja u djevojaka ispod 20 godina života.

Foto: snimka zaslona/HZJZ

Od 2520 žena koje su zatražile pobačaj u braku je bilo njih 45,3%. Među ženama koje traže pobačaj najviše je onih koje nisu rodile (34,1%), a zatim onih koje već imaju dvoje djece (29,4%).

Možemo vidjeti da usporedba s prethodnim godinama pokazuje sličnu raspodjelu čime je i u 2016. godini potvrđeno da se pobačaj još uvijek koristi kao sredstvo kontracepcije, najčešće ako žena nema djece ili ima dvoje djece, ističe se u izvješću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analizirajući stope legalno induciranih pobačaja prema županiji prebivališta žene, u 2016. godini najviša je stopa na 100.000 žena fertilne dobi u Istarskoj županiji (757,52). Najnižu stopu ima Dubrovačko-neretvanska županija (57,25)

Podsjetimo, kao podrška roditeljima i obiteljima prošle je godine prvi puta u Hrvatskoj organiziran “Hod za život” – miroljubivi hod građana kojim se svraća pozornost na dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog života – najvrjednijeg bogatstva za obitelj i Hrvatsku.

Hodom za život želi se svima omogućiti izražavanje javne i afirmativne podrške nerođenoj djeci, svakom djetetu, majkama, očevima, obiteljima i Hrvatskoj koja voli obitelji i djecu, kako bi se odaslala jedna pozitivna poruka o onome što je zaista važno i što traži zalaganje svih razina društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što se na Hodu za život u Zagrebu 2016. okupilo preko 15 000 ljudi, godinu poslije više desetaka tisuća ljudi okupilo se u Zagrebu i Splitu.

Osim Hoda za život, kojem je cilj pokazati otvorenost obitelji i životu, inicijativa koja se bavi problemom pobačaja je „40 dana za život“. Riječ je o ekumensko molitvenoj pro-life inicijativi za život, a posredno i inicijativi za zaustavljanje abortusa. Tijekom 40-dnevne kampanje članovi inicijative nastoje molitvom, postom i miroljubivim bdjenjem osvijestiti društvo o važnom pitanju.

U Hrvatskoj je inicijativa aktivna od 2014. godine i u 8 kampanja i 27 gradova, 47 je spašenih života za koje se zna. Broj pobačaja je smanjen, a bilježe se i obraćenja roditelja koji su izvršili pobačaj. Inicijativa „40 dana za život“, osim u Hrvatskoj, djeluje u još 43 svjetske zemlje i svi zajedno bilježe 13 305 života spašenih od smrti pobačajem, navodi se na stranici 40danazazivot.com.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.