Hrvatska: Broj pobačaja smanjen u 2016.

Tijekom 2016. godine prijavljeno je 6.904 pobačaja, što predstavlja znatan pad u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvješću HZJZ za 2016. godinu.

Za razliku od 2015. godine kada je broj pobačaja na zahtjev žene iznosio 3002 (35,9% od ukupnog broja pobačaja), 2016. je taj broj manji, odnosno 2520 (36,5% od ukupnog broja).

Osim pobačaja na zahtjev, smanjio se i broj spontanih pobačaja s 1319 na 944.

Uz pobačaje na zahtjev i spontane pobačaje, postoji i podskupina „ostali pobačaji“ u kojoj su prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti – 10. revizija, uvršteni izvanmaternična trudnoća, mola hydatidosa (bolest posteljice), ostali abnormalni produkti začeća, ostali pobačaj i nespecificirani pobačaj. Za razliku od spontanih i pobačaja na zahtjev koji su posljednjih 15-ak godina u padu, za ovu treću vrstu pobačaja se to ne može reći. 2015. godine je takvih zabilježenih pobačaja bilo 48,3%, a 2016. „ostali pobačaji“ čine 49,8% ukupnog broja.

Na 100 poroda bilježi se 7 namjernih pobačaja, a najviše je onih kod žena u dobi 30-39 godina – 47,5%. Tijekom 2016. godine zabilježeno je 58 legalno induciranih pobačaja u maloljetnica (do 18. godine života) što čini 2,7% namjernih pobačaja. Prema pokazateljima iz drugih zemalja, Hrvatska pripada zemljama s najnižom stopom namjernih pobačaja u djevojaka ispod 20 godina života.

Od 2520 žena koje su zatražile pobačaj u braku je bilo njih 45,3%. Među ženama koje traže pobačaj najviše je onih koje nisu rodile (34,1%), a zatim onih koje već imaju dvoje djece (29,4%).

Možemo vidjeti da usporedba s prethodnim godinama pokazuje sličnu raspodjelu čime je i u 2016. godini potvrđeno da se pobačaj još uvijek koristi kao sredstvo kontracepcije, najčešće ako žena nema djece ili ima dvoje djece, ističe se u izvješću.

Analizirajući stope legalno induciranih pobačaja prema županiji prebivališta žene, u 2016. godini najviša je stopa na 100.000 žena fertilne dobi u Istarskoj županiji (757,52). Najnižu stopu ima Dubrovačko-neretvanska županija (57,25)

Podsjetimo, kao podrška roditeljima i obiteljima prošle je godine prvi puta u Hrvatskoj organiziran “Hod za život” – miroljubivi hod građana kojim se svraća pozornost na dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog života – najvrjednijeg bogatstva za obitelj i Hrvatsku.

Hodom za život želi se svima omogućiti izražavanje javne i afirmativne podrške nerođenoj djeci, svakom djetetu, majkama, očevima, obiteljima i Hrvatskoj koja voli obitelji i djecu, kako bi se odaslala jedna pozitivna poruka o onome što je zaista važno i što traži zalaganje svih razina društva.

Nakon što se na Hodu za život u Zagrebu 2016. okupilo preko 15 000 ljudi, godinu poslije više desetaka tisuća ljudi okupilo se u Zagrebu i Splitu.

Osim Hoda za život, kojem je cilj pokazati otvorenost obitelji i životu, inicijativa koja se bavi problemom pobačaja je „40 dana za život“. Riječ je o ekumensko molitvenoj pro-life inicijativi za život, a posredno i inicijativi za zaustavljanje abortusa. Tijekom 40-dnevne kampanje članovi inicijative nastoje molitvom, postom i miroljubivim bdjenjem osvijestiti društvo o važnom pitanju.

U Hrvatskoj je inicijativa aktivna od 2014. godine i u 8 kampanja i 27 gradova, 47 je spašenih života za koje se zna. Broj pobačaja je smanjen, a bilježe se i obraćenja roditelja koji su izvršili pobačaj. Inicijativa „40 dana za život“, osim u Hrvatskoj, djeluje u još 43 svjetske zemlje i svi zajedno bilježe 13 305 života spašenih od smrti pobačajem, navodi se na stranici 40danazazivot.com.

Izvor: narod.hr/HZJZ