Hrvatska ima jednu od najvećih Vlada, a broj ministarstava se mijenjao kako su se mijenjali premijeri. Dok je predsjednik Vlade bio Ivica Račan – ministarstava je bilo 18 – onda 20. Ivo Sanader je to u prvom mandatu smanjio na 14, pa povećao na 15 u drugom, što se zadržalo i za vrijeme Jadranke Kosor.
Najveći skok broja ministarstava dogodio se za vrijeme Zorana MIlanovića koji ih je imao 19, prenosi RTL.
Premijer Andrej Plenković krenuo je s 19, no naknadno je uveo i ministarstvo državne imovine te trenutno imamo 20 ministarstava.
Po broju ministarstava ušli smo u sam vrh Europske Unije.
Najviše ih ima Rumunjska, čak 24. Slijedi Grčka s 21 ministarstvom, onda Hrvatska s 20. Velika Velika Britanija ima 19, Francuska 16, jednako kao i naši susjedi Slovenci. Njemačka ima 14 ministara, Italija 13. Finska koja ima broj stanovnika sličan kao Hrvatska, ima 12 ministarstava. Najmanje ima Estonija – 11 ministarstava.
Po novom prijedlogu Zakona o sustavu državne uprave broj tijela državne uprave smanjio bi se sa 52 na 32 čime bi se uvjeravaju iz resornog ministarstva, racionalizirao sustav državne uprave.
Vlada namjerava tzv. “revolving door” službenike, koje je kao službenike koji dolaze i odlaze s ministrom, ali bez javnog natječaja, uvela Kukriku Vlada SDP-ovog Zorana Milanovića, zamijeniti “entourage radnicima“, iako je “revolving door” službenike na traženje Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Ustavni sud ukinuo još 1. siječnja 2016. godine, upozoravaju iz sindikata.
>(VIDEO) SDP-ov Bauk pohvalio HDZ-ovog ministra Kuščevića za preuzimanje Milanovićevog modela
Dok su Milanovićevi “kružnovratni službenici“ mogli biti novačeni i iz redova postojećih službenika, rješenje koje se sada predlaže, s obzirom na to da se radi o osobama na koje se primjenjuju opći propisi o radu, za posljedicu će imati popunjavanje takvih mjesta iz stručno-stranačkog kadrovskog bazena izvan državne službe, upozoravaju sindikalci.
Aktualna Vlada tim rješenjem, posebice ako posebnom uredbom propiše zapošljavanje u kabinetima putem javnog natječaja, namjerava doskočiti temeljnoj zamjerci Ustavnog suda, zbog koje je i palo Milanovićevo rješenje, da svaki hrvatski državljanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
Tako će se “kružna vrata“ ponovno otvoriti za ljude koji će činiti ministarsku svitu i uživati poseban status u državnoj službi, ovoga puta u svojstvu “entourage radnika“, ističu sindikalci.
Istodobno bi se ukinuli pomoćnici ministara i uveli ravnatelji uprava radi navodne depolitizacije državne uprave jer će se ravnatelji birati na javnom natječaju.
Novim prijedlogom Zakona o sustavu državne uprave želi se racionalizirati i depolitizirati sustav, koji će se temeljiti na supsidijarnosti, ističe Ministarstvo uprave koje je prijedlog novog zakona uputilo u javnu raspravu.
Enorman broj državnih službenika i namještenika
Od prosinca 2017. do kraja prošle godine broj državnih službenika i namještenika narastao je za 2500. U prosincu 2017. bilo ih je 227.166, dok ih je u istom mjesecu lani bilo 229.682.
A ista je stvar i sa zaposlenicima ministarstava kojih je sada gotovo 43.000. U prosincu 2017. bilo ih je 42.791, a godinu dana kasnije 42.832.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
