Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika?

Foto: Thinkstock

Ima li Hrvatska već danas manje od 4 milijuna stanovnika? Gruba računica, bazirana na podacima o iseljeništvu hrvatskih građana koje objavljuju inozemni statistički zavodi te na njima utemeljenim pretpostavkama, sugerira da je odgovor vrlo vjerojatno – potvrdan, piše Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Petir: ‘348.000 radno sposobnih građana iselilo se iz Hrvatske u druge članice EU’

Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje procijenjeni broj stanovnika države, koji temelji na podacima o razlici u broju umrlih i broju rođenih te službenim podacima o broju odseljenih i doseljenih.

Prema toj procjeni, Hrvatska je sredinom prošle godine imala 4,125.700 stanovnika – oko 155.000 manje nego tijekom popisa stanovništva 2011. godine, koji je prebrojio 4,280.600 stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, dok su podaci DZS-a o broju rođenih i umrlih visokopouzdani, podatke o iseljeništvu, koji čine bitan dio izračuna DZS-a, treba uzeti s rezervom. Kako redovito upozoravaju i u samom DZS-u, podatke o iseljeništvu naš statistički zavod dobiva od MUP-a, a oni se pak odnose samo na one iseljenike koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj. A takvi su, prema procjenama, manjina, piše Jutarnji list.

(VIDEO) Stjepan Šterc: Hrvatska se prazni planirano, a ako se trendovi nastave, za 10 godina bit će nas manje od 3 milijuna

Stoga treba pomno pratiti i podatke o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo u neke druge države, o čemu pak podatke vode tamošnji statistički zavodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, da bi ostvarili bilo koje pravo u drugim državama – od prava na rad do bilo kojeg prava iz domene socijalne skrbi – osobe moraju biti legalno prijavljene u toj državi. S druge strane, u stvarnosti ne snose nikakve posljedice činjenicom da se nisu odjavili u Hrvatskoj – čak štoviše, zadržavaju određenu razinu prava.

Stoga se može očekivati da su podaci država u koje se osobe doseljavaju pouzdaniji pa ne treba čuditi što se podaci o iseljenima hrvatskog statističkog zavoda i podaci o useljenima iz stranih statističkih zavoda ozbiljno razilaze.

Nevjerojatni problemi vlasnika kultne zagrebačke pizzerije: “Ako me opet izreketare odlazim, ima i drugih država!”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Željko Lasić: ‘Odlično zarađujem, imam uhodan posao, ali se selim u Njemačku da sačuvam zdravlje i dostojanstvo!’

Primjerice, u 2016. godini – što je zadnja godina za koju posjedujemo službene podatke – iz Hrvatske se u Njemačku, prema DZS-u, iselilo 20.432 ljudi. S druge strane, iste ih je godine, sukladno podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku doselilo 57.155.

Slične su razlike zabilježene u svim proteklim godinama. U periodu od 2011. do kraja 2016., prema DZS-u, u Njemačku se iselilo ukupno 45.455 osoba. U istom razdoblju, prema podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku ih se uselilo 206.654, piše Jutarnji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.