Hrvatska po Eurostatu u svibnju među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje

Rijeka/Matulji, 1.4.2015- Radnicima Tvornice industrijske i brodske opreme (TIBO) 3. maj u srijedu je isplaæena plaæa za sijeèanj, nakon èega je u toj tvornici nastavljena proizvodnja, izjavio je za Hinu povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata Željko Biliæ. Arhivska fotografija od 11.2.2013. godine prikazuje rijeèko brodogradilište 3. maj. foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ iš

Hrvatska je u svibnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok procjene za Uniji i eurozonu u cjelini pokazuju njezin oporavak, izvijestio je u petak statistički ured EU-a. Podsjetimo, Hrvatska je i u veljači ove godine bila među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje.

Na razini 28-članog EU-a sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u svibnju je uvećana 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema blago revidiranim Eurostatovim podacimia pala 0,6 posto.

U eurozoni proizvodnja je u svibnju porasla 0,9 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranim podacima pala 0,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju smanjena za 1,7 posto u u usporedbi s travnjem, kada je skliznula za 0,2 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Time se našla u skupini zemalja s najvećim padom proizvodnje, u društvu s Finskom i Rumunjskom, gdje se proizvodnja smanjila za 2,9 odnosno 1,9 posto.

>Novi gospodarski problemi za Hrvatsku: Poslovne prilike su najniže od 2014. godine

>Dr. sc. Grubišić upozorava: ‘O državnoj potrošnji ovisno je od 65 do 70 posto Hrvatske’

Među zemljama čijim su podacima raspolagali u Eurostatu najizrazitiji rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u Danskoj, za 4,4 posto. Slijede Irska i Francuska, s rastom od 2,3 odnosno 2,1 posto.

Prema kategoriji proizvoda, na razini EU-a najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto, dok je u eurozoni najveći rast zabilježen u kategoriji netrajnih potrošačkih dobara, za 2,7 posto.

Pad proizvodnje zabilježen je samo u kategoriji intermedijarnih dobara, odnosno poluproizvoda ili sirovina, i to za blagih 0,1 posto u EU i za 0,2 posto u eurozoni.

Blagi rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

Na razini EU-a industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju prema istom mjesecu godine ranije porasla za 0,4 posto, nakon stagnacije u travnju, prema blago revidiranom podatku Eurostata.

U eurozoni je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala za 0,5 posto, nakon 0,4-postotnog pada u travnju.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju na godišnjoj razini gotovo stagnirala, uz stopu rasta od samo 0,1 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U travnju je porasla tri posto.

Danska je imala najveći rast proizvodnje i na godišnjoj razini, za 12,5 posto. Slijede Irska i Mađarska s rastom proizvodnje za 8,2 odnosno 6,1 posto.

Najviše se među zemljama EU-a smanjila proizvodnja na Malti, za 5,1 posto, te u Njemačkoj, za 4,3 posto, i Rumunjskoj, za 2,3 posto.

Prema kategoriji proizvoda najviše je u svibnju na godišnjoj razini porasla proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara – u EU za 2,8 posto, te za 3,1 posto u eurozoni.

Najviše je pak smanjena proizvodnja intermedijarnih proizvoda – za 1,4 posto u EU i za 2,6 posto u eurozoni.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina