Na konferenciji za medije koju je 18. prosinca održala udruga Hrvatska za Život razgovaralo se na temu prijedloga Gradu Zagrebu za uvođenje alata informiranja žena o negativnim psihičkim posljedicama pobačaja u zdravstvene ustanove, te da se u Proračunu za 2018. godinu izdvoje sredstva za navedeni prijedlog.
Udruga Hrvatska za Život predlaže da Grad Zagreb uvede informiranje žena o negativnim psihičkim posljedicama pobačaja – putem brošura, reklamnih panoa i drugih alata u zdravstvenim ustanovama i ginekološkim ordinacijama – te da se u Proračunu za 2018. godinu izdvoje sredstva za navedene prijedloge kako bi svaka žena mogla ostvariti svoje pravo na potpunu informaciju i stručnu pomoć.
Pobačaj donosi negativne psihičke posljedice kod velikog broja žena koje su počinile ili imale pobačaj, namjerni ili spontani – to pokazuju iskustva samih žena i znanstvena istraživanja.
“Kroz naš rad u udruzi Hrvatska za Život gotovo svakodnevno susrećemo žene koje su u nekom razdoblju svoga života napravile pobačaj. Od njih saznajemo da je pobačaj ostavio posljedice na njihovo psihičko i fizičko zdravlje. To potvrđuju i mnoga znanstvena istraživanja, provedena u različitim dijelovima svijeta kroz duži period”, rekao je Zvonimir Kvesić iz udruge Hrvatska za Život. “Istraživanja iznova pokazuju značajno povećanje vjerojatnosti psihičkih problema kod žena koje su imale pobačaj – nešto poput psihičke otupjelosti, a u većem broju imaju šansu razviti depresiju i anksioznost”.
Također je ustvrdio da žene nakon pobačaja imaju samoubilačke misli, pa je i broj samoubojstava povećan, kao i postotak konzumiranja opijata, što liječnici pripisuju nekoj vrsti samoliječenja. Kao potvrdu toga naveo je istraživanje profesora s finskog Nacionalnog instituta za zdravlje i socijalnu skrb Mike Gisslera.
Najčešći simptomi koji se pojavljuju nakon pobačaja uključuju osjećaj krivnje koji prati tjeskoba i osjećaj odvojenosti od same sebe. Žene koje su učinile pobačaj znatno češće obolijevaju od depresije te za razliku od žena koje nisu imale pobačaj, znatno češće razmišljaju o samoubojstvu. Javlja se strah da više nikada neće moći biti trudne niti moći roditi. Prisutni su poremećaji u prehrani i češće uzimanje opijata kao način nošenja s bolnim sjećanjima na pobačaj.
Iz udruge Hrvatska za život naglasili su da pobačaj pogađa i očeve, drugu već rođenu djecu i ostale članove obitelji, stoga navedene posljedice pobačaja predstavljaju javnozdravstveni problem na koji nadležne institucije trebaju odgovoriti i informirati žene, jer one imaju pravo na cjelovitu i znanstvenu informaciju.
„Mnoge žene prije pobačaja nisu bile svjesne što će im pobačaj donijeti. Prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj pobačaja u Zagrebu u 2016. godini iznosio je 914. To su visoke brojke, no trebamo znati da iza tih brojki stoje konkretni ljudi, jedinstvene ljudske sudbine. Iznimno je važno pružiti ženama pristup svim dostupnim podacima i činjenicama prije nego učine pobačaj. Važno je i da žene koje su ga već učinile ili doživjele imaju dostupne informacije o stručnoj pomoći nakon pobačaja. Pravo na pristup informaciji je temeljno ljudsko pravo, sadržano u Ustavu, Konvenciji o ljudskim pravima i biomedicini iz 1997. g. i našem Zakonu o zaštiti prava pacijenata“, naglasio je voditelj projekta udruge Hrvatska za Život, Filip Đekić.
Projekt u okviru kojeg je održana konferencija za medije provodi se uz financijsku podršku Grada Zagreba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Udruga Hrvatska za život
Photo: Udruga Hrvatska za život
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.