„O nastaloj materijalnoj šteti kao posljedici poplava imat ćemo podatke tek kada se vode povuku s poplavljenih područja“, izjavili su za narod.hr iz Hrvatskih voda.
„Kada izvid štete bude omogućen, nastale štete će se moći procijeniti, no samo na našim objektima koje branimo sustavom obrane od poplava“, istaknuli su iz Hrvatskih voda te dodali da je u održavanje i građenje sustava obrane 2013. godine uloženo 760 milijuna kuna.
„Zahvaljujući ulaganjima u održavanje hidrotehničkih objekata (4.000 km nasipa,32.100 km svih prirodnih i umjetnih vodotoka,56 crpnih stanica te 250 automatskih vodomjernih postaja), isti ti hidrotehnički objekti izdržali su poplave koje su Hrvatsku zadesile ovih dana“ naglasili su iz Hrvatskih voda. Područja koja su poplavljena su područja na kojima nisu izgrađeni hidrotehnički objekti tvrde iz Hrvatskih voda.
Darko Movrić iz Udruge riječkih brodara i šljunčara Hrvatske smatra da su uzrok poplava loša zakonska rješenja tj. Zakon o vodama koji je stupio na snagu 1.1.2010. godine i kojim je zabranjena eksploatacija šljunka i pijeska na rijekama.
Movrić je za narod hr. izjavio da je zakon donesen bez ikakve dublje analize, a rezultat tog „lošeg zakona“ je da su se rijeke zbog erozije nataložile s velikom količinom nanosa pijeska, šljunka i mulja. Osim toga, protok na rijekama je smanjen za 40% zbog čega dolazi do njihova izlijevanja iz korita.
Iako je Hrvatska od svibnja ove godine izmijenila zakon i ponovno dopušta eksploataciju, i dalje nema provedbenih akata koji bi omogućili nastavak rada hrvatskim brodarima.
„Ja sam uspio i prosvjedima i svim legalnim postupcima dovest do toga da je 18.5.2013. Zakon i promijenjen –ali opet pošto smo mi u Hrvatskoj imate prilagođavanje pravilnika i svih onih podzakonskih akata koji idu iza toga“, izjavio je Movrić te dodao da još uvijek nije došlo do provedbe novog Zakona.
Iz Hrvatskih voda ovo nisu htjeli komenitrati te su naglasili da je u Članku 97. Zakona o vodama dozvoljena eksploatacija pod tamo propisanim uvjetima (npr. jedan od uvjeta je: pri svakoj eksploataciji šljunka/pijeska iz korita bilo koje rijeke nužno je izraditi studija utjecaja na okoliš).
Područja koja su poplavljena su područja na kojim nisu izgrađeni hidrotehnički objekti, a posljedica poplava su ekstremne oborinske vode, klimatske promijene na koje se na žalost ne može utjecati o čemu svjedoče primjeri i drugih zemalja sa znatno većim proračunima za obranu od poplava, tvrde iz Hrvatskih voda.
Iz Vlade su izvijestili da se kod šteta nastalih zbog elementarnih nepogoda, iz Fonda solidarnosti Europske unije ne sufinanciraju odštete za privatne gubitke tj. štete nastale na privatnim objektima, već samo (dio) troškova nastalih zbog sanacije štete na javnoj infrastrukturi (sve poduzete izvanredne aktivnosti, žurne obnove javne energetske i telekomunikacijske infrastrukture, hitne usluge radi zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva, neposrednu izgradnju infrastrukture u svrhu prevencije od štetnog djelovanja, čišćenje područja pogođenih katastrofom, itd).
Što se tiče procjene štete, postupak procjene organiziraju i provode: Državno, Županijsko, Gradsko odnosno Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, a način procjene određen je Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda.
Hrvatske vode rade procjenu štete od elementarnih nepogoda samo na svojim objektima (nasipi, obaloutvrde, odteretni kanali, brane s akumulacijama, ustave, retencije i dr.), dok procjenu šteta na drugim objektima vrše gore navedena tijela osnovana sukladno zakonu, naglašavaju iz Hrvatskih voda.
Na pitanje kako osiguravajuće kuće provode naplate šteta od poplava iz Grawe osiguranja su naglasili da je prilikom ugovaranja osiguranja potrebno utvrditi s osiguravajućom kućom što je pokriveno sa policom koju odabiremo i da je važno da su stvari i nekretnina osigurane po „prvoj vrijednosti“ tj. „novonabavnoj cijeni“ jer u tom slučaju se dobiva najveći iznos.
Većinom se javljaju nezadovoljstva oko isplate za štetu jer ljudi nisu upućeni tj. prilikom ugovaranja osiguranja ne prouče detaljno što je njihovom policom obuhvaćeno, naglašavaju iz Grawe osiguranja, a što se tiče isplate novac se isplačuje u roku 7-14 radnih dana.
Iz Croatia osiguranja su kratko objasnili : „kada se šteta dogodi dolazi tim na procjenu štete, lakše je ako imate račune za sve oštećene stvari jer onda dobijete točan iznos, ako ne onda se radi procjena. Što se tiče samih kuća uvijek dobijete iznos za štetu po građevinskoj vrijednosti, nikada po tržišnoj, a kada se riješi sva potrebna dokumentacija novci sjedaju na račun“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
