Hrvatski kupci ne razumiju razliku između ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’: ‘Samo 10 posto čita deklaracije na proizvodima’

Foto: Thinkstock

Tek oko trećine hrvatskih građana razumije razliku između navođenja roka trajanja “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, objavilo je u četvrtak Ministarstvo poljoprivrede na temelju rezultata istraživanja koje su na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana proveli Ministarstvo i Hrvatska agencija za hranu (HAH).

“Nerazumijevanje ovih navoda može dovesti do konzumiranja hrane koja nije sigurna, ali i nepotrebnog bacanja zdravstveno ispravne hrane“, ističe se u priopćenju.

Stoga su Ministarstvo poljoprivrede i HAH pokrenuli informativnu kampanju putem video spota koji potrošačima objašnjava tu razliku na jednostavan način, kažu u Ministarstvu.

“Osim nerazumijevanja rokova trajanja, istraživanjem smo došli i do zabrinjavajućeg podatka da samo 10 posto potrošača redovito čita deklaracije na proizvodima. To je također nešto što želimo promijeniti”, ističe ravnateljica HAH-a Darja Sokolić.

Iz Ministarstva objašnjavaju kako navod “upotrijebiti do” ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzumirati, jer se radi o brzo pokvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. svježe mlijeko, svježe meso, svježa riba i sl.).

Navod “najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti jednake kvalitete jer hrana primjerice počne gubiti aromu i sl., navode iz Ministarstva.

Naglašavaju pritom kako izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. Stoga, apel Ministarstva poljoprivrede i HAH-a ide i u smjeru i pravilnog čuvanja hrane, u skladu s navodima na deklaraciji, ističu iz Ministarstva.

“Jedan od vodećih razloga bacanja hrane u kućanstvima je i nerazumijevanje navoda o rokovima trajanja, zbog čega i zdravstveno ispravna hrana često završi u smeću. To želimo promijeniti. Radimo na svim razinama da se bacanje hrane maksimalno smanji, da razvijemo kulturu doniranja hrane i da kroz IT platformu jače povežemo donatore hrane i posrednike koji tu hranu distribuiraju potrebitima”, istaknuo je u priopćenju potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Inače, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 380 tisuća tona hrane.

Stoga su primjerice u nizu aktivnosti kojima bi se povećalo doniranje hrane Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska gospodarske komora jučer održali radionicu za predstavnike proizvođača hrane i trgovce na kojoj je bilo riječi o planiranim izmjenama zakonodavnog okvira za doniranje hrane te je predstavljena i IT platforma za doniranje hrane.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: hina/gs