Hrvatski paradoks: Suncokreta imamo za izvoz, a ulje uvozimo. Znate li iz koje zemlje najviše?

ulje
Montaža: Narod.hr, izvor: iStock

O hrvatskoj poljoprivredi od osamostaljenja, iako korijen problema treba tražiti u bivšem sustavu, govori se kroz prizmu problema. Ovaj prevažan sektor za svaku državu, u Hrvatskoj nikako da dođe ‘na zelenu granu’. Sela su uglavnom pusta, zemlju obrađuje starije stanovništvo što potvrđuje i statistika. Puno je tu pitanja poput državnih poticaja, samodostatnosti, zemljišta, uvoznog lobija, životu poljoprivrednika…Portal Narod.hr kroz seriju tekstova otvorit će goruća pitanja i probleme hrvatske poljoprivrede kroz razgovore s relevantnim sugovornicima, analizama i statističkim podacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvo je u hrvatskim trgovinama došlo do nestašice suncokretovog ulja iako hrvatska proizvodi suncokreta dvostruko više od svojih potreba. Onda je došlo do velikog rasta cijena, da bi u rujnu cijenu po litri ulja Vlada limitirala na 15,99 kuna. Ovaj zanimljiv poljoprivredni sektor koji je 2022. godine bio u posebnom fokusu, za Narod.hr prokomentirao je Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Suncokretovo ulje u 2022. godini punilo je novinske stupce. Uslijed ruske invazije na Ukrajinu, došlo je u hrvatskim trgovinama do nestašice te vrste ulja, no pitanje je kako do toga može doći ako znamo da smo u proizvodnju uljarica i više nego samodostatni.

>Njemačke trgovine ostale bez suncokretova ulja, cijena litre je i preko 40 kuna

U posljednjem objavljenom Godišnjem izvješću o stanju u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, za 2020. godinu, navedeno je kako je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica i uljarica, čijim izvozom ostvaruje suficit trgovinske razmjene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2019. godini samodostatnost u proizvodnji uljarica iznosila je ogromnih 298,7 posto što znači da smo proizveli uljarica dovoljnih za tri Hrvatske.

Iako smo suncokreta proizveli gotovo za potrebe tri Hrvatske, suncokretovog ulja proizveli smo tek za trećinu hrvatskih potreba. To bi značilo da smo sirovinu izvezli i potom kupili finalni proizvod.

Snimka zaslona

U razdoblju od 2015. do 2020. godine u ukupnoj proizvodnji uljarica, na soju otpada 50,6% ukupne proizvodnje uljarica, a zatim slijede uljana repica (24,7% ukupne proizvodnje uljarica) i suncokret (23,7% ukupne proizvodnje uljarica).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razdoblju od 2015. godine do 2020. godine uljarice se u Hrvatskoj prosječno, na godišnjoj razini, proizvode na oko 165.404 hektara s prosječnom proizvodnjom od 462.003 tona.

Vanjskotrgovinskom razmjenom uljarica ostvaren je suficit. U 2020. godini izvezeno je
uljarica u vrijednosti od 158,3 milijuna eura, dok je uvezeno uljarica u vrijednosti od 36,2 milijuna eura, što je rezultiralo viškom od 122,1 milijuna eura.

Možemo proizvoditi ulje za svoje potrebe, ali i za izvoz

”Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi rast po ostvarenoj količini proizvodnje iako površine na kojima se sije suncokret nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa. Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su naše potrebe. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. S obzirom na to da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje, bilo bi logično, s obzirom na rast cijena, koji se bilježi i dalje, da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj. Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz te izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalnom i na tržištu EU-a”, zaključak je tržišne analize stručnjaka Smartera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>U pojedinim trgovinama nema brašna i ulja, ima li razloga za brigu? Munjiza za Narod.hr: To je psihološka situacija

Brlošić: Suncokret ode u Srbiju, pa uvozimo ulje

”Mi po pitanju proizvodnje suncokreta imamo proizvodnju koja premašuje naše potrebe. Prema informacijama koje ja imam, uljara Čepin, jedina značajnija uljara u Hrvatskoj i može proizvesti dovoljne količine za naše tržište i bitno je naglasiti da imamo i dovoljno proizvodnje za naše tržište. To što Dio suncokreta ode van, pa se uvozi ulje, to je povezano i s bivšim Agrokorom, današnjom Fortenovom jer su oni imali svoje uljare u Srbiji pa se suncokret izvozio, a uvozilo se ulje u Hrvatsku”, kaže nam Brlošić.

Naime, Hrvatska je prema podacima FAOSTAT-a najviše suncokretovog ulja izvezla u Mađarsku (12,2 tona). Koliko ulja uvozimo najbolje pokazuje usporedni podatak da smo od najvećeg uvoznika, Srbije, u 2020. godinu uvezli 44,7 tona ulja. Na drugom mjestu je Mađarska s tek 18,5 tona ulja koje smo uvezli iz te zemlje.

Do pomanjkanja ulja na policama hrvatskih trgovina ove je godine došlo je zbog prevelike potražnje za uljem. Naime, logistika dobave ulja u trgovačkim lancima, objašnjava Brlošić, radi se na mjesečnoj ili tromjesečnoj bazi. Potražnja za uljem od strane potrošača je bila velika i dogodila se kratkotrajna nestašica.

Limitiranje cijene ulja

>Prijeti li nam nestašica nekih proizvoda?

No, veći problem Brlošić vidi u rujanskom potezu Vlade koja je limitirala cijene osnovnih proizvoda. Pa je tako litra cijene ulja koja se penjala u prosjeku na 20 kuna, limitirana na 15,99 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je Vlada to predstavljala kako svoj uspjeh, činjenica je da su jedino proizvođači podnijeli teret tih mjera.

Kada je Vlada u rujnu ograničila cijenu ulja, Brlošić kaže da se već drugi dan ‘dogodila katastrofa’. ‘Drugi dan je cijena suncokreta odmah pala za 40 lipa. Proizvođači suncokreta su odmah osjetili to na svojoj koži i na svoju štetu. Vlada je htjela potrošačima olakšati, ali je ustvari dobrim dijelom zakinula poljoprivredne proizvođače. Radi se o ogromnim iznosima. Radi s eo nekoliko desetaka milijuna kuna koji neće završiti na računima poljoprivrednih proizvođača. 40 lipa po kilogramu suncokreta puno znači. Smatram da ta mjera nije dobra kao niti jedna druga koja ograničava cijene, tržište neka radi svoje”, dodaje Brlošić.

Smatra da je uplitanje vlade u cijene proizvoda loše te kako je proizvođačima suncokreta iz ruku izbijeno 50 milijuna kuna. ”Taj teret smanjenja tj. limitiranja cijena u trgovinama podnijeli su isključivo proizvođači”, poručuje.

Inače, uzgoj suncokreta u Hrvatskoj raste. U 2020. godini požnjeveno je 39.001 ha suncokreta na kojima je proizvedeno 120.016 t suncokreta u zrnu s prosječnim prinosom po hektaru od 3,1 t.

Prinos suncokreta po hektaru u 2020. godini veći je za 3,3% od prinosa ostvarenog u 2019.
godini. Žetvene površine suncokreta u 2020. godini veće su za 8,4% u odnosu na 2019.
godinu, a ukupna proizvodnja suncokreta u 2020. godini veća je za 12,6%.

U usporedbi s razdobljem od 2015. do 2019. godine, žetvene površine u 2020. godini
povećane su za 5,4%, proizvodnja suncokreta povećana je za 11,6%, dok je prinos veći za
6,6%.

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.