Hrvatski sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Foto: fah

Hrvatska glagoljica dobila je svoj dan, naime, Hrvatski sabor u petak je proglasio 22. veljače – Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobiljaznih simbola nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega samo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Proglašenje tog Dana, inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora.

Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnog pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Hrvatska je glagoljica povijesno hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola hrvatskog nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogobrojni strani gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiv hrvatski znamen koji po odlasku kući nose diljem Europe i svijeta”, argumentira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Objašnjava i važnost Misala po zakonu Rimskog carstva. To je prva tiskana hrvatska knjiga, a ujedno i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim pismom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom, i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Taj je hrvatski prvotisak važan i zbog toga što nam dokazuje da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito razvijeni u društvenom, gospodarskom i kulturnom smislu.

Institut upućuje i na posebnost hrvatske glagoljice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljičkoga pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskom govornom području već od 13. stoljeća i zato se s pravom smatra hrvatskom glagoljicom. Zbog jasne definiranosti oblika mnogi uglatu glagoljicu smatraju ujedno i najljepšim tipom glagoljice, navodi Institut čija je inicijativa dobila potpore predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, te ministrica kulture i znanosti i obrazovanja Nine Obuljen Koržinek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.